Epidemija koronavirusa stvara novu vrstu bolesti, najugroženiji stariji

Pandemija koronavirusa traje već toliko dugo da je počela ostavljati čitav niz nuspojava na ljude diljem svijeta, od onih fizičkih pa do ništa manje bitnih psihičkih posljedica. Građani su se na globalnoj razini možda već naviknuli na fizičku distancu, no ona je razvila jednu novu vrstu epidemije, što su potvrdila i istraživanja.

Otkako je izbila epidemija koronavirusa, prisilna izolacija, odnosno fizička distanca razvila je jednu sasvim novu vrstu epidemije – epidemiju usamljenosti. Osobe prisiljene na samoću suočavaju se sve češće s mentalnim zdravstvenim poremećajima.

Strah od budućnosti i financijskih posljedica

Tako su na početku pandemije psihijatri anketirali 5.070 odraslih Australaca, ustanovivši da je više od tri četvrtine ispitanika odgovorilo kako se njihovo mentalno zdravlje pogoršalo od početka izbijanja bolesti. Njih gotovo 80 posto izrazilo je umjerenu do ekstremnu razinu straha od neizvjesne budućnosti. Polovica ih je izjavila da se osjeća umjereno do krajnje usamljeno, a polovica je odgovorila da osjeća umjeren do ekstreman strah od financijskih posljedica pandemije na njihov život.

“Razumljivo je da se u ovakvim nespokojnim vremenima ljudi mogu osjećati uplašeno, zabrinuto, tjeskobno i prezasićeno stalnim izmijenjenim upozorenjima i medijskim izvještajima o širenju pandemije” – navodi australska dobrotvorna organizacija za potporu u kriznim situacijama Lifeline.

No, ono što je najgore jest da je usamljenost predstavljala veliki društveni problem i ranije, a koji je pandemijom tek pojačan, pogotovo kod starijih osoba. Ljudi, naime, sve više žive otuđeni, bez ikakvih društvenih kontakata, za što je jednim dijelom odgovorna kriva uporaba tehnologije.

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Provjerite ponudu

Na njemačke telefonske linije za psihološku pomoć građani upućuju sve više poziva, do 30 posto više nego inače. Njih 40 posto želi razgovarati o restrikcijama, neizvjesnosti i o promjenama koje nam je donijela pandemija.

Ovisnosti, psihoze, ali i kronična zdravstvena stanja

“Uz depresiju i anksiozne poremećaje, akutni i posttraumatski stresni poremećaj, ovisnost o alkoholu i drogama u ovakvim se nestalnim vremenima mogu pojačati i opsesivno-kompulzivni poremećaji i psihoze” – kaže predsjednik  Njemačke komore psihoterapeuta i psihijatara Dietrich Munz, dodajući da starije osobe spadaju u jednu od najpogođenijih skupina, piše N1.

Pandemija u Njemačkoj možda rezultira “epidemijom usamljenosti”, kaže Horst Opaschowski, futurolog iz Hamburga.

Stručnjaci za mentalno zdravlje iz britanske Nacionalne zdravstvene službe kažu da je iznimno važno “ne fokusirati se previše na svakodnevne vijesti” te da se povremeno treba odmaknuti od društvenih mreža i uživati u stvarima koje doista volite raditi. Istodobno treba voditi računa o fizičkom zdravlju jer je usko povezano s mentalnim.

Usamljenost i socijalna izoliranost povezuju se s povećanim rizikom od kroničnih zdravstvenih stanja, poput demencije i kardiovaskularnih bolesti te s većim rizikom od prerane smrti, rekla je dr. Audiey Kao, urednica časopisa Američke liječničke udruge, Journal of Ethics.