Foto dana Čuvar naših uspomena: Fotografija iz 60-ih vraća nas u povijest uspinjače

Čuvar naših uspomena: Fotografija iz 60-ih vraća nas u povijest uspinjače

Jasmina Grgurić Zanze
Jasmina Grgurić Zanze

20. studeni 2018.

Facebook X Linkedin Mail

Tehnički muzej Nikola Tesla čuva naše uspomene pa je tako objavio još jednu fotografiju iz “naftalina” na društvenim mrežama. Nasmijani trojac u Tomićevoj ulici vraća nas u povijest zagrebačke uspinjače…

S prugom dugom 66 metara, zagrebačka uspinjača poznata je i kao najkraća žičana željeznica na svijetu namijenjena javnom prometu. U pogon je puštena davne 1890. godine, a s radom je počela tri godine kasnije. Parni pogon zamijenjen je 1934. godine električnim. Osim što je jedna od glavnih turističkih atrakcija, zadržana izvorna izgleda, zaštićena je i kao spomenik kulture.

Njezina glavna odrednica je da spaja Donji i Gornji Grad, pri čemu se donja stanica nalazi u Tomićevoj ulici, a gornja na Strossmayerovu šetalištu podno kule Lotrščak. Uspinjača ima dva vagona, svaki kapaciteta 28 putnika, 16 sjedećih i 12 stajaćih mjesta.

Ideja za uspinjačom nastala je kada je osječki građevinski poduzetnik D.W. Klein pod stubama u Bregovitoj ulici (danas Tomićeva) koja vodi na Gornji grad, 1888. godine počeo pratiti frekventnost pješačkog prometa. Učinilo mu se da se upravo tom ulicom najviše ljudi uspinje prema Gornjem gradu, a ne primjerice Mesničkom ili Dugom, danas Radićevom ulicom. Potaknut vlastitom dobiti, počeo je brojati i zapisivati broj prolaznika te je ocijenio da je pješački promet dovoljno živ da bi se na mjestu javnog stubišta mogla izraditi uspinjača po uzoru na druge europske gradove. Od Gradskog poglavarstva zatražio je građevinsku dozvolu iste godine, a radovi su počeli iduće.

uspinjača