Svjetski dan socijalne pravde: 320 tisuća starijih u riziku od siromaštva
Osobe starije od 65 godina u najvećoj su opasnosti od siromaštva, a njihov broj raste iz godine u godinu, navela je pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u osvrtu na Svjetski dan socijalne pravde, koji se obilježava danas. Tvrdi da su uzrok tome ‘neprimjereno niske mirovine’ i njihov nedostatni rast uslijed inflacije te poziva na poduzimanje mjera koje su učinkovitije protiv siromaštva, uz najavu preporuka koje će uputiti Saboru. Vezano uz Svjetski dan socijalne pravde, u Saboru se oglasila zastupnica Socijaldemokratske partije Hrvatske (SDP) Martina Vlašić Iljkić, koja poziva na veći doprinos stabilnosti mirovinskog sustava od ‘onih koji imaju najviše’.
Ilustracija | Pexels
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter stavila je poseban fokus na problem siromaštva starijih osoba na Svjetski dan socijalne pravde, koji se obilježava danas. Zabrinjavajuća je stopa rizika od siromaštva koja je tijekom 2024. godine iznosila 20,3 posto i predstavlja najvišu stopu još od 2012. godine, kad je iznosila 20,4 posto. To pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS-a), a koji od 2022. godine bilježe rast. Pučka pravobraniteljica je zbog toga Ministarstvu preporučila provedbu analize stanja koja bi služila kao temelj učinkovitijih mjere zaustavljanja siromaštva starijih, no nije dobila povratnu informaciju.
– Najugroženiji su i dalje stariji od 65 godina, i to više nego svaka treća osoba, njih čak 37 posto, piše pravobraniteljica, što znači da ih ima više od 320.000, ako je sudeći po popisu stanovništva iz 2021. godine, što je gotovo 20.000 ljudi više nego godinu ranije.
Stariji moraju dodatno trošiti na lijekove i zdravstvo
Rizik od siromaštva gotovo je dvostruko veći za starije osobe koje žive same i podliježu mu skoro dva od tri samca, u postotku od 61,4 posto. Kao značajan čimbenik siromaštva starijih, pučka pravobraniteljica je istaknula ‘neprimjereno niske mirovine’. Navela je pri tom iznos prosječne starosne mirovine od 689,79 eura.
Pučka pravobraniteljica tvrdi da povećanje mirovina izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO-a) nije ostvarilo odgovarajuć rast potreban za dostojanstven život uslijed inflacije i rasta troškova života. Pri tom je naglasila da u osnovne troškove starijih ulaze i lijekovi i zdravstvene usluge te razne druge usluge koje moraju dodatno plaćati.
Umirovljenici primaju i akontaciju, odnosno predujam dok mjesecima čekaju prvi puni iznos mirovine. Tu su i socijalne naknade, koje po tvrdnjama pučke pravobraniteljice nisu dovoljne za izlazak iz siromaštva. Pučka pravobraniteljica se zalaže za povećanje zajamčene minimalne naknade (ZMN) od 221 euro za starije osobe koje žive same i ne ostvaruju prihod. Taj iznos je tri puta niži od 617 eura, koji određuje prag rizika od siromaštva jednočlanog kućanstva, a dvije trećine umirovljenika prima mirovinu manju od 633 eura, o čemu smo pisali ovdje.
Siromaštvo raste usprkos pozitivnim promjenama
Pučka pravobraniteljica je pohvalila uvođenje i proširenje prava za ostvarivanje nacionalne naknade za starije od 65 koji nisu ostvarili uvjete za mirovinu, o čemu čitajte ovdje. Spomenula je kako je zato broj korisnika porastao sa 7.278 u siječnju 2024. godine na 18.884 u kolovozu prošle godine. Usprkos tome, iznos te naknade je niži od socijalne pomoći za starije pa traži njeno usklađivanje barem dva puta godišnje, uz mirovine, a ne jednom kako je sada.
Pohvalila je i pravo na inkluzivni dodatak za dio starijih osoba, kao što su onkološki pacijenti, ali prigovorila lošem informiranju o mogućnostima ostvarivanja tog prava te kompliciranoj proceduri koja potencijalne korisnike odbija. O nepravednosti dugotrajnog procesa isplate, konkretno za nasljeđivanje sredstava preminulih članova obitelji, presudio je i Upravni sud, zbog čega je s dužnosti odstupio ministar Marin Piletić, a novi ministar Alen Ružić će rješavanje zahtjeva za inkluzivni dodatak učiniti svojim prioritetom, kako je najavio ovdje.
Podsjetila je da je Odbor Ujedinjenih naroda (UN-a) za gospodarska, socijalna i kulturna prava upozorio na ranjiv položaj starijih u Hrvatskoj i preporučio prilagođavanje ZMN-a i nacionalnih naknada za njih. Istaknula je potrebu za osmišljavanjem i implementacijom učinkovitijih mjera pošto siromaštvo starijih osoba raste usprkos pozitivnim promjenama poput rasta mirovina, novčanih naknada i olakšavanju uvjeta za korisnike nacionalne naknade za starije. Zato će uskoro Saboru predstaviti posebno izvješće o pravima starijih osoba koje će sadržavati detaljnu analizu stanja ljudskih prava i diskriminacije starijih, uz preporuke za uklanjanje problema s kojima se sreću.
‘Umirovljenici biraju između hrane i lijekova’
U međuvremenu, Saborska zastupnica SDP-a Martina Vlašić Iljkić je danas u Saboru, u sklopu obilježavanja Svjetskog dana socijalne pravde, upozorila da umirovljenici koji su radili više od četrdeset godina, a danas s mirovinom ne mogu preživjeti ni pola mjeseca.
– Snaga društva se ne mjeri visinom BDP-a niti brojem luksuznih projekata. Mjeri se time može li umirovljenik dostojanstveno živjeti od svoje mirovine, izjavila je Vlašić Iljkić, tvrdeći da ne može i dodajući da isto vrijedi i za osobe s invaliditetom te obitelji na rubu siromaštva.
Zastupnica je rekla da ‘umirovljenici biraju između hrane i lijekova’ te navela da su im domovi preskupi ili teško dostupni uz to što nedostaje njegovateljica. Prigovorila je i sporosti sustava, upozoravajući da ljudi ‘umiru čekajući’. Optužila je sustav za provođenje socijalne politike koja se svodi na ‘minimalno preživljavanje’.
– Rad mora donositi sigurnost, a ne stalnu neizvjesnost. Nitko tko radi ne smije živjeti od ugovora do ugovora, bez prava i bez budućnosti, izjavila je Vlašić Iljkić i istaknula da je zato potrebno osigurati veće i pravednije mirovine kroz pravedni porezni sustav.
Potrebna je pravednija raspodjela poreza i doprinosa
Upozorila je da teret nose oni koji najmanje imaju jer većina prihoda države dolazi iz poreza na rad umjesto ‘pravednog doprinosa kapitala i imovine’. Podsjetila je na konvenciju SDP-a, koji je donio niz mjera za rasterećenje rada i pravednije oporezivanje nekretnina, s cilj da se financiranje javnih usluga i mirovina stabilizira kroz veći doprinos ‘onih koji imaju najviše’.
Pozvala je na izjednačavanje socijalnih naknada sa stvarnim potrebama i troškovima života. Ukazala je na to da osobe s invaliditetom nemaju jednake uvjete života, što je prozvala sramotom države, čija temeljna obveza je osigurati socijalnu pravdu i dostojanstven život.
– Želimo graditi društvo u kojem nitko neće morati birati između kruha i lijeka, između grijanja i dostojanstva, zaključila je Vlašić Iljkić, dodajući da starost ne smije značiti siromaštvo.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
