Besplatna pravna pomoć: Starije osobe su među onima koji je najviše koriste
Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Fadila Bahović predstavila je u Saboru Izvješće o sustavu besplatne pravne pomoći za 2024. godinu. Među najzastupljenijim korisnicima je dobna skupina od 50 do 70 godina, a jedno od najčešćih područja za koje se traži pomoć je socijalna skrb. Bahović je najavila promjenu zakona i povećanje cenzusa za ostvarivanje prava.
Državna tajnica Fadila Bahović u Saboru | Foto: YouTube
Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Fadila Bahović predstavila je danas u Saboru Izvješće o sustavu besplatne pravne pomoći za 2024. godinu. Iz državnog proračuna utrošeno je 999.630 eura od 1.151.985 eura koji su bili osigurani. Usprkos tome, radi se o iznosu koji je oko 24 posto viši od sredstava utrošenih tijekom 2023. godine za besplatnu pravnu pomoć.
Sredstva su bila tri puta veća
– Kontinuirano povećavamo sredstva za financiranje besplatne pravne pomoći, pri čemu se ona povećavaju iz godine u godinu, navela je Bahović i napomenula da je iznos utrošen u 2024. godini trostruko veći od onog isplaćenog tijekom 2018. godine.
Besplatna pravna pomoć građanima omogućuje jednake uvjete ostvarivanja prava i obveza na sudovima i javnopravnim tijelima, kao i dobivanje pravnog savjeta. Dijeli se na primarnu i sekundarnu pravnu pomoć. Primarnu pružaju ovlaštene udruge, pravne klinike i županije, a sekundarnu pružaju odvjetnici. U 2024. godini je 71 posto sredstava utrošeno na primarnu pomoć, a 29 posto na sekundarnu.
Slučajevi socijalne skrbi među najčešćima
Primarna pravna pomoć pružena je u 25.231 slučaja, od kojih je 86 posto činilo traženje opće pravne informacije i pravnog savjeta. Najčešće je u pitanju bila pomoć iz područja obiteljskog prava, radnog prava te socijalne skrbi. Ženama se pomagalo više nego muškarcima, u 67 posto slučajeva.
Po dobi, dvije velike skupine vode, svaka s 38 posto. Radi se o osobama između 30 i 50 godina starosti te osobama između 50 i 70 godina starosti. Zajedno čine čak tri četvrtine korisnika primarne pomoći. Osim toga, većina građana koji su dobili pomoć dolaze iz opće populacije, a prvi koji slijede su osobe starije životne dobi, žrtve uznemiravanja na radu te pripadnici nacionalnih manjina.
Zastupljenost godišta i populacije starijih osoba koja je vidljiva iz izvješća ne čudi s obzirom na to da se umirovljenici često gube u brojnim zakonskim izmjenama i propisima, posebno u pogledu ostvarivanja mirovinskih prava, ali i nelogičnosti mirovinskog sustava. O tome kako mogu koristiti besplatnu pravnu pomoć smo razgovarali s voditeljicom Pravnog savjetovališta Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Vandom Crnjac Pauković ovdje.
Za sekundarnu pravnu pomoć u 2024. godini odobreno je 2.046 zahtjeva, što je 70 posto od ukupno 2.405 zaprimljenih. Najčešće se radilo o postupcima iz obiteljskih odnosa, a tražila su se oslobođenja od plaćanja sudskih troškova te zastupanje u sudskim postupcima.
Podizanje cenzusa zbog manje zahtjeva
U usporedbi s 2023. godinom, u 2024. godini broj zahtjeva za pružanje primarne pravne pomoći se smanjio za oko 13 posto, a za ostvarivanje sekundarne za oko 11 posto. Bahović smatra da je zato odgovoran prenizak imovinski cenzus, koji trenutno ne prelazi 441,44 eura po članu kućanstva. Zato je najavila prijedlog izmjena Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći kojim će se cenzus podići kako bi obuhvatili što veći broj građana sustavom. Podsjetila je da se 2023. godine, u svrhu poboljšanja sustava, promijenio model financiranja udruga i pravnih klinika s jednogodišnjeg na trogodišnje financiranje. Cilj je bio osigurati im veću razinu sigurnosti u planiranju i provedbi, a drugi po redu javni poziv, za razdoblje sljedeće tri godine, objavljen je u siječnju.
Rekla je i da je informiranje o pomoći pojačano te ukazala na to da je dodijeljeno je 21.000 letaka i 100 plakata na ukupno 440 lokacija pravnih institucija kojima se građani najčešće obraćaju. Za potrebe informiranja građana organizirani su i okrugli stolovi te Tjedan otvorenih vrata u Centru za mirno rješavanje sporova u Zagrebu i njegovim podružnicama u Rijeci, Splitu i Osijeku, u sklopu projekta ‘Medijacija i besplatna pravna pomoć – mogućnosti sinergije’. Provedena je i edukacija svih uključenih u sustav besplatne pravne pomoći kao i posebna edukacija za službenike Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) te službenike upravnih tijela u županijama kao pružateljima primarne pravne pomoći.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
