Strani radnici u Hrvatskoj: Svaki peti ovdje želi ostati do mirovine
Strani radnici prilično su zadovoljni životom u Hrvatskoj, iako ih društvo ne gleda blagonaklono, pokazuju podaci Instituta za istraživanje migracija. Svaki peti strani radnik želio bi ostati u Hrvatskoj do umirovljenja, a na našu mirovinu malo tko će od njih uopće ostvariti pravo. Ipak, gotovo polovica ispitanika ovdje boravi samo između jedne i dvije godine.
SU za prava stranih radnica | Foto: Pexels
Strani radnici uglavnom su zadovoljni životom i radom u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, pokazuje istraživanje Instituta za istraživanje migracija. To pak ne znači da ne doživljavaju diskriminaciju i da nemaju razloga biti nezadovoljni integracijom u naše društvo. Hrvatski građani, naime, često izražavaju nezadovoljstvo prisutnošću radnika iz Azije i Afrike, dok su sami radnici pretežito zadovoljni, ističe voditelj istraživanja Ivan Balabanić.
Oko 19 posto ih ovdje želi ostati do umirovljenja
– Razloge je moguće tražiti u činjenici da strani radnici percepciju svojega života u Hrvatskoj uvelike grade na temelju odnosa na radnom mjestu, gdje svakodnevno ostvaruju interakciju s domaćim radnicima. Kada domicilno stanovništvo uspostavi izravan kontakt sa stranim radnicima, često brzo shvati da se ne radi o nečemu ‘velikom’ ili prijetećem”, pojašnjava Balabanić.
Najveći broj ispitanika dolazi iz Nepala, Filipina i Indije, dok su ostali iz Bangladeša, Uzbekistana, Egipta, Sirije i drugih država. Među ispitanicima je više od 81 posto muškaraca, najčešće u dobi od 25 do 39 godina. Više od polovice ispitanika nema djecu, oko 43 posto ih živi u bračnoj zajednici, a više od 81 posto financijski pomaže obitelj izvan Hrvatske. Obrazovna struktura je raznolika, od završene osnovne škole do visokog obrazovanja. Strani radnici morat će učiti hrvatski jezik i polagati ispit nakon godine dana boravka, što će im biti uvjet za produljenje radne dozvole, o čemu smo pisali ovdje.
Gotovo polovica ispitanika u Hrvatskoj boravi između jedne i dvije godine. Oko 30 posto ih planira ostati ovdje između šest i 10 godina, 30 posto do pet godina, oko 19 posto do umirovljenja, a 14 posto ovdje želi ostati cijeli život. Pri tome bi gotovo 78 posto ispitanika ponovno odlučilo doći u Hrvatsku.
Oko 40 posto ih ne osjeća pripadnost društvu
Država ima višestruke koristi od stranih radnika. Oni uplaćuju mirovinske doprinose, ali većina ih nikada neće ostvariti hrvatsku mirovinu. Više od toga imaju koristi naši umirovljenici, čija se mirovina isplaćuje od uplata doprinosa današnjih radnika, o čemu smo pisali ovdje. Uvjet za mirovinu je najmanje 15 godina staža, a osim toga Hrvatska zasad s trećim zemljama nema sklopljene sporazume o socijalnom osiguranju, što je pak uvjet da im se isplate mirovine.
Velika većina, odnosno 84 posto, zaposlena je na puno radno vrijeme, a najviše rade u prijevozu, ugostiteljstvu, građevinarstvu i industriji. Više od polovice zaposleno je putem agencija i isto toliko ih ima ugovor na određeno vrijeme.
Kvaliteta života za većinu ispitanika se poboljšala nakon dolaska, a zadovoljstvo životom, zdravljem i sigurnošću uglavnom je srednje do visoko. Unatoč relativno visokoj razini zadovoljstva životom, pokazatelji društvene integracije ipak ukazuju na određene izazove. Gotovo 40 posto nema bliske prijatelje iz Hrvatske, a više od polovice rijetko ili nikada ne sudjeluje u lokalnim događanjima.
Oko 40 posto ispitanika navodi da ne osjeća pripadnost hrvatskom društvu, a više od polovice se snažno povezuje s migrantima iz vlastite države. Diskriminaciju je ponekad osjetilo gotovo 70 posto ispitanika, a 10 posto stalno.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
