Umirovljenica Goranka: ‘Uz mirovinu se ne isplati raditi prijavljeno’
Umirovljenica Goranka Fejer u mirovinu je otišla 2020. godine s 37 godina staža. Od tada je četiri i pol godine radila na pola radnog vremena i zato je zatražila novi izračun mirovine. Dobila je izračun za pola eura veću mirovinu. Zbog ‘šoka’ kojeg je doživjela, smatra da se u mirovini ne isplati raditi prijavljeno, osim ako se radi za iznadprosječnu plaću.
Goranka Fejer | Foto: Stranka umirovljenika
Umirovljenica Goranka Fejer trenutačno je asistentica odrasloj osobi s invaliditetom. Morala je otići u mirovinu 2020. godine s 37 godina staža, ali je od tada četiri i pol godine radila na pola radnog vremena. Zato je zatražila novi izračun mirovine. Na jučerašnjoj konferenciji Stranke umirovljenika, o čemu možete pročitati ovdje, ispričala je da je tada doživjela šok jer je dobila izračun za pola eura veću mirovinu.
‘Sustav nas tjera u rad na crno’
Umirovljenica Goranka upisala je dvije godine staža, a dobila je i jednu dodatnu godinu staža na majčinstvo. Zbog dodatnog staža na majčinstvo dobila je petnaestak eura veću mirovinu nego prije novog izračuna. Inače, žene koje su u mirovinu otišle prije 2019. godine nemaju pravo na staž za majke od šest mjeseci po djetetu. Ipak, moguće ga je dobiti prilikom ponovnog izračuna mirovine nakon rada na pola radnog vremena, o čemu više čitajte ovdje.
– Moj primjer dokazuje da je mirovinski sustav nekonzistentan, nelogičan i nepravedan, te da se uz mirovinu ne isplati raditi prijavljeno, osim ako radiš za iznadprosječnu plaću. Sustav nas tjera u rad na crno, istaknula je Fejer i pojasnila da je problem u tome što malo tko iz mirovine radi iste ili bolje plaćene poslove nego prije umirovljenja, a taj se neki minimalac kod novog izračuna stavlja u istu masu sa godinama prije umirovljenja, pa minimalac, ‘pojede’ koeficijente onih boljih plaća.
‘Sve je totalno nelogično i nepravedno’
Osim toga, novi se izračun radi na način da se plaća za rad na pola radnog vremena stavlja kod izračuna u omjer sa 12 prosječnih hrvatskih plaća za rad na puno radno vrijeme. Zavod za mirovinsko osiguranje procjenjuje da će se na mogućnost rada na puno radno vrijeme odlučiti oko 8.800 korisnika. Sada na pola radnog vremena radi oko 36.000 osoba uz isplatu cijele mirovine, ali brojka je u padu, o čemu više čitajte ovdje.
– Niste shvatili? To nije zato jer ne znamo objasniti, nego samo zato jer je sve totalno nelogično i nepravedno, rekla je i obrazložila da je za plaće za osam mjeseci rada 2021. godine, od svibnja do prosinca na pola radnog vremena, imala koeficijent od 0,22.
Naime, te je godine sa svojih osam minimalnih plaća za rad na pola radnog vremena išla u omjer s 12 prosječnih plaća u državi za rad na puno radno vrijeme i ostvarila udjel od samo 22 posto u prosječnoj plaći. Podsjetimo, rad na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine moguć je od 1. siječnja ove godine. Osim toga, invalidske mirovine narasle su za deset posto pa će tako umirovljenicima u petak biti isplaćena prva uvećana mirovina, o čemu čitajte ovdje.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
