Pola mirovine uz rad na puno vrijeme: ‘Država zadire u prava umirovljenika’
Ustavni sud traži dodatna očitovanja nadležnih tijela kako bi donio rješenje o zahtjevu za provjeru ustavnosti odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO). Stranka umirovljenika (SU) je lani u srpnju poslala zahtjev zbog odredbe ZOMO-a vezane uz uskraćivanje polovice mirovine kad je u pitanju rad umirovljenika na puno radno vrijeme. Odredba je na snazi od 1. siječnja i odnosi se na umirovljenike starije od 65 godina.
Mihajlo Štuka, Katja Jajaš, Lazar Grujić, Vesna Horvat, Goranka Fejer | Foto: Mirovina.hr
Rješenje o zahtjevu Stranke umirovljenika (SU) za provjeru suglasnosti odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO), a koja se odnosi na isplatu samo polovice mirovine u slučaju rada na puno radno vrijeme, Ustavni sud još uvijek nije donio. Sud traži dodatna očitovanja nadležnih tijela, navela je odvjetnica Katja Jajaš koja zastupa Stranku umirovljenika, kako su rekli danas na konferenciji za medije.
Sporna odredba ZOMO-a stupila je na snagu s 1. siječnja, od kada umirovljenici stariji od 65 godina mogu raditi i na puno radno vrijeme uz isplatu pola mirovine. Zahtjev za ocjenu ustavnosti Ustavnom je sudu poslan još lani u srpnju.
– Ako Ustavni sud donese odluku o tome u periodu od pet godina, onda ćemo imati situaciju da će ogroman broj ljudi koji je na takav način radio, podnositi tužbe protiv države, upozorila je Jajaš na tiskovnoj konferenciji, dodajući da ne namjeravaju vršiti pritisak na Ustavni sud, iako se nada brzoj odluci kako bi svi na koje se odredba odnosi mogli ostvariti pravo na pristup toj informaciji.
Uskraćivanje mirovine kao kršenje prava
Jajaš je objasnila da se ta odredba ZOMO-a ne slaže s ustavnim kategorijama vlasništva i ravnopravnosti, potvrđujući stav koji je iznesen tijekom predaje zahtjeva u srpnju 2025. godine. Po pitanju neravnopravnosti, odnosno diskriminacije, uskraćivanje polovice mirovine stavlja umirovljenike zaposlene na puno radno vrijeme u nepovoljniji položaj u odnosu na one koji ne rade ili rade na pola radnog vremena, usprkos tome što uživaju isti status i prava stečena tijekom rada.
Uz to, Jajaš je objasnila kako je po Ustavu Republike Hrvatske (RH) dohodak, odnosno mirovina, vlasništvo pa je ovom odredbom povrijeđeno i ustavno, kao i temeljno ljudsko pravo na vlasništvo. SU navodi i kako je Jajaš naglasila da nadležni Ured za zakonodavstvo nije proveo procjenu učinkovitosti propisa prije donošenja ZOMO-a, a pri čemu se trebalo voditi računa je li došlo do povrede ljudskih prava.
Odvjetnik Mihajlo Štula iz Odvjetničkog društva Jajaš & Vukelić podsjetio je na tiskovnoj konferenciji da i Europski sud za ljudska prava (ESLJP) pojam mirovine smatra imovinom, odnosno pravom koje uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda uživa posebnu zaštitu.
– Tako postoji niz presuda ESLJP koje navode da ESLJP, znajući da država ugovornica ima široko diskrecijsko ovlaštenje u primjeni čl. 1 Protokola br. 1, nadzire je li država uspostavila ravnotežu između poduzete mjere oduzimanja ili ograničenja prava vlasništva i legitimnog cilja koji se nastoji ostvariti u javnom ili općem interesu, navodi Štula, dodajući da država mora voditi računa da je usklađena pravna ravnoteža između poduzete mjere i općeg ili javnog cilja.
Izostanak dijaloga između Vlade i SU
Predsjednik SU Lazar Grujić prigovorio je na tiskovnoj konferenciji kako se radi o direktnom zadiranju u prava umirovljenika.
– Sporno je što je vladajuća većina u Saboru 2024. godine donijela Deklaraciju o pravima umirovljenika gdje je izričito naglašeno da se brani stečeno pravo mjesečne mirovine. Za godinu dana donose zakon koji negira to zakonodavno tijelo i kaže: ‘Idite u mirovinu, možete raditi puno radno vrijeme, ali zato ćete dobiti 50 posto manje,’ izjavio je Grujić, dodajući kako SU s Vladom ne uspijeva ostvariti dijalog.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
