Stanovništvo sve starije: ‘Bez migracija, tržište rada moglo bi se urušiti’
Diljem Europe stanovništvo stari, sve je više umirovljenika, a manje zaposlenih građana. Trend starenja stanovnika u Hrvatskoj se lani nastavio, a demografski pad tijekom 2025. ubrzao je u Poljskoj. Dok je kod nas svaka četvrta žena starija od 65 godina i u toj dobi svaki peti muškarac, Poljska ima više od 24 posto stanovnika iznad dobi za umirovljenje.
Omjer radnika i umirovljenika | Foto: Unsplash, montaža: Mirovina.hr
Stanovništvo diljem Europe stari, sve je više umirovljenika, a sve manje radnika. Među njima je i Hrvatska u kojoj se trend starenja stanovništva lani nastavio, a prosječna dob porasla je na 44,5 godina, o čemu čitajte ovdje. Inače, broj stanovnika u Hrvatskoj u 2025. povećao se za 0,2 posto, odnosno za 6.547 osoba dok se demografski pad tijekom 2025. u Poljskoj ubrzao. Zemlja je zabilježila oko 168.000 više umrlih nego rođenih, to jest rođeno je 238.000 djece u 2025. godini, što je 14.000 manje nego godinu ranije, dok je zabilježeno 406.000 umrlih.
Više od 24 posto stanovnika starije od dobi za umirovljenje
Hrvatska je sredinom 2024. imala 3.866.233 stanovnika, kako je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Iako se u Hrvatskoj radi o izrazito malom porastu, gotovo neznatnom u prošloj godini, godišnji pad u Poljskoj od 0.42 posto veći je od onoga zabilježenog prethodne godine, kada je iznosio 0,39 posto. Poljski Državni zavod za statistiku (GUS) u nastavnom priopćenju iznio je kako će s obzirom na stopu nataliteta koja je jedna od najnižih na svijetu i iseljavanje mladih, teško doći do preokreta negativnih demografskih trendova, piše neovisna, neprofitna poljska organizacija Notes from Poland.
– Niska stopa fertiliteta, koja se bilježi već tri desetljeća, i dalje će utjecati na niske stope nataliteta, osobito u kontekstu sustavnog smanjenja broja žena u reproduktivnoj dobi. Ovaj trend dodatno pogoršava i dalje visoka razina iseljavanja u inozemstvo, naveli su iz GUS-a.
Demografski trendovi ne mijenjaju samo veličinu, već i strukturu poljskog stanovništva. Ukupno 24,2 posto stanovništva u 2025. godini bilo je starije od dobi za umirovljenje koja je definirana kao 60 godina za žene i 65 za muškarce. To je porast u odnosu na 22,2 posto iz 2020., 16.8 posto iz 2010. i 12.8 posto iz 1990. godine. Podsjetimo, u Hrvatskoj je svaka četvrta žena starija od 65 godina, dok je u toj životnoj dobi tek svaki peti muškarac. Žene su u prosjeku stare 46,1 godinu, a muškarci 42,6 godina, o čemu više možete čitati ovdje.
‘Mi smo društvo koje stari najbrže u cijeloj Europskoj uniji’
Stopa ovisnosti u Poljskoj, odnosno broj uzdržavanih osoba na 100 radno sposobnih 2025. godine iznosila je 72. To je ista razina kao i 1990., ali se sastav te brojke značajno promijenio. Naime, 2025. godine na 100 radnika dolazilo je 30 osoba mlađih od 18 godina i 42 osobe u dobi za umirovljenje. Hrvatska također ima loš omjer ranika i umirovljenike, točnije kod nas trenutačno na jednog umirovljenika ide 1,42 radnika, o čemu više čitajte ovdje.
Godine 1990. te su brojke bile znatno drugačije, točnije 50 je bilo mlađih od radne dobi, a samo 22 starijih. Ova promjena znači da današnja radna snaga uzdržava više umirovljenika, a manje djece nego prije tri desetljeća, što stvara pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav te tržište rada.
– Mi smo društvo koje stari najbrže u cijeloj Europskoj uniji. Bez migracija, tržište rada moglo bi se urušiti, rekao je zamjenik direktora Poljskog ekonomskog instituta (PIE) Andrzej Kubisiak.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
