Dohodak kućanstava rastao na razini Europske unije: Evo kako stoji Hrvatska
Dohodak kućanstva u Europskoj uniji rastao je za 22 posto u posljednjih 20 godina. Hrvatska puno bolje stoji sa skoro 60 posto rasta po glavi stanovnika. Ipak, neke zemlje imale su još veći rast, ali neke su čak i u minusu, poput Grčke i Italije.
Foto | Pexels
Realni dohodak kućanstava Europske unije po glavi stanovnika porastao je za 22 % u posljednjih 20 godina. Dohodak po glavi stanovnika stalno je rastao između 2004. i 2008. godine, da bi potom stagnirao između 2008. i 2011. zbog globalne financijske krize, a smanjio se 2012. i 2013 godine. Hrvatska bilježi rekordan rast mirovina i plaća, zbog čega će za mirovine u 2026. biti izdvojeno 10,2 milijardi eura, o čemu smo pisali ovdje.
Nalazimo se čak i ispred Slovenije
Nakon 2013. godine dohodak je nastavio stabilan rast do 2020. godine, kada je opet bio u padu zbog globalne pandemije. U 2021. godini došlo je do oporavka, ali je dohodak sporo rastao 2022. i 2023. Prvi podaci Eurostata za 2024. pokazuju ubrzanje rasta dohotka.
Hrvatska pritom stoji puno bolje ne samo od europskog prosjeka, nego i većine zemalja Europske unije. Tako je u posljednjih 20 godina dohodak po stanovniku kod nas rastao za gotovo 60 posto. Deveta smo EU zemlja po rastu dohotka, a nalazimo se čak i ispred Slovenije. Promatrajući zemlje EU-a, Rumunjska je imala najveći rast realnog dohotka kućanstava po glavi stanovnika od 2004. do 2024. (134 %), a slijede Litva (95 %), Poljska (91 %) i Malta (90 %).
Grčka u minusu pet posto, a Italija četiri posto
Grčka i Italija bile su jedine zemlje u kojima je dohodak kućanstava po glavi stanovnika opao tijekom posljednjih 20 godina za pet, odnosno četiri posto u minusu. Najmanji porast zabilježen je u Španjolskoj (11 %), Austriji (14 %), Belgiji (15 %) i Luksemburgu (17 %).
Prilagođeni bruto raspoloživi dohodak kućanstava po glavi stanovnika u realnom iznosu ukupan je iznos novca koji kućanstva imaju na raspolaganju za trošenje i štednju nakon oduzimanja poreza na dohodak i doprinosa za mirovinsko osiguranje, plus pojedinačna dobra i usluge (poput obrazovnih i zdravstvenih usluga) koje kućanstva primaju besplatno. Realno znači da je njegova nominalna vrijednost prilagođena porastu cijena. Po glavi stanovnika označava da je vrijednost podijeljena s ukupnim brojem stanovnika, pojasnili su iz Eurostata.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
