Ukidanje poreza na mirovine: Ekonomist Nestić smatra da ova mjera – nije potrebna
S najavljenim ukidanjem poreza na mirovine ne slažu se svi pa tako ni ekonomski stručnjak Danijel Nestić. Smatra da bi od toga najviše koristili imali oni s najvećim mirovinama pa predlaže drugačiji model. Tvrdi da je mirovina također dohodak i da porez treba zadržati, dok je za potpuno ukidanje ekonomist i nekadašnji ministar Ljubo Jurčić.
Danijel Nestić | Snimak zaslona/Pexels/Canva
Porez na mirovine trebao bi biti ukinut kroz porezne izmjene s kojima će se Vlada baviti iduće godine, o čemu smo pisali ovdje. Tako više nijedan umirovljenik, čija mirovina prelazi 600 eura, ne bi bio u sustavu oporezivanja. Istovremeno se mogu čuti drugačiji prijedlozi. Jedan je da se porez ukine samo na visoke mirovine, a drugo je da se poveća osobni odbitak. Različita mišljenja o porezu na mirovine imaju i ekonomisti Ljubo Jurčić i Danijel Nestić.
Jurčić: Mirovine iz prvog stupa ne treba oporezivati
Porez na mirovinu u rujnu je, nakon porasta usklađivanjem za 6,48 posto, platilo čak 474.004 umirovljenika. Riječ je o čak 66.000 poreznih platiša više nego prije isplate usklađivanja pa tako porez sada plaća više od 40 posto korisnika mirovina. Samo u rujnu od poreza na mirovinu jedinice lokalne samouprave uprihodovale su 14,7 milijuna eura. Prosječan mjesečni iznos plaćenog poreza na mirovinu iznosi 31,12 eura, o čemu smo pisali ovdje.
– Hrvatska treba ukinuti porez na mirovine. One imaju oblik prihoda, ali dolaze iz prihoda od rada na koji je već plaćen porez. To je isto kao da platite porez na dohodak pa dio stavite na štednju i kad dižete dio te štednje plaćate opet porez. Naravno, na kamatu od štednje trebate platiti porez jer je to zarada od kapitala, smatra ekonomist i bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Za RTL dodaje da nijednu mirovinu ne treba oporezivati u prvom stupu, dok u drugom stupu treba oporezivati prinos na uplate.
Ekonomist Danijel Nestić sa zagrebačkog Ekonomskog instituta ističe da Hrvatska ima relativno visoko porezno opterećenje, mjereno udjelom poreznih prihoda proračuna u BDP-u, kada se uspoređuje sa zemljama srednje i istočne Europe, odnosno sa zemljama na sličnom stupnju razvoja te zato bi bilo dobro da se krene u smjeru smanjivanja poreznog opterećenja. Ipak, upozorava da Hrvatska značajno manje od prosjeka EU oporezuje dohotke, a to uključuje plaće, mirovine i slična tekuće prihode, ali zato puno više oporezuje potrošnju i proizvodnju.
Hrvatska povećala prihode od poreza na 14 posto
Podaci Eurostata za 2024. godinu tako pokazuju da prihodi od poreza u BDP-u na razini EU-a iznose oko 40 posto, pri čemu je Hrvatska nešto ispod tog prosjeka. Kao i u većini drugih zemalja, ti su se prihodi povećali u odnosu na 2023. godinu, konkretno u Hrvatskoj za 14 posto.
– Porezi na dohodak imaju važno svrhu, jer svojom progresivnošću mogu utjecati na smanjivanje dohodovnih nejednakosti u zemlji. Bogatiji plaćaju veći porez, siromašniji manji, ili ga uopće ne plaćaju. To je važan element socijalna politike svake zemlje. I zato smatram da tu ne treba raditi neka drastična smanjivanja oporezivanja, već godišnjim prilagodbama osobnog odbitka i vjerojatno odbitaka za uzdržavanje članove postići željene socijalne ciljeve, analizira Nestić za RTL. Dodaje da svega nekoliko zemalja u EU ne oporezuje mirovine.
Neke zemlje mirovinu oporezuju kao i sav ostali dohodak, a neke povoljnije. Međutim, u drugim europskim zemljama osobni odbitak puno je veći nego u Hrvatskoj. Primjerice, u Sloveniji u porezne škare ulaze samo mirovine koje su veće od 1.600 eura, dok je osobni odbitak za radnike čak i niži nego u Hrvatskoj te iznosi 438 eura.
Nestić: ‘Porez na mirovinu ne treba ukidati’
Nestić pojašnjava da se doprinosi za mirovinsko osiguranje isplaćuju prije oporezivanja, odnosno oni nisu oporezivani. Kako uplate nisu oporezivane, onda se očekuje da se porez plati na isplate iz mirovinskog osiguranja. Tako da tvrdnja da su tijekom radnog vijeka već jednom plaćeni porezi ne stoji, naglašava ovaj ekonomski stručnjak.
– Porez na dohodak plaćen je na samo na dio plaće nakon uplate doprinosa. Nadalje, kod ocjene poreznog tereta, treba uzeti u obzir i eventualna druga davanja iz mirovine. U Hrvatskoj, na primjer, umirovljenici više ne plaćaju iz mirovine doprinos za zdravstveno osiguranje. U nekim zemljama, Njemačkoj, na primjer, to je značajan dio izdataka iz mirovine za svakog umirovljenika, kaže Nestić koji smatra da porez na mirovine ne treba ukidati.
Mirovine su, kako ističe, također dohodak, a umirovljenici već imaju povoljniji tretman jer plaćaju samo 50 posto niže porezne stope. Ipak, Nestić smatra da bi oni s većim mirovinama ipak trebali imati i veću poreznu obvezu, a kao argument navodi da većina umirovljenika danas uopće ne plaća porez na mirovinu, jer im je ona manja od 600 eura. Dakle, ukidanje poreza pomoglo bi najviše onima s visokim mirovinama koji plaćaju i veće poreze. Da bi od ukidanja poreza najviše profitirali nekadašnji saborski zastupnici, nedavno su upozorili i iz Sindikata umirovljenika ovdje. Isto tako, stručnjak navodi da bi lokalni proračuni mogli izdržati gubitak od oko 200 milijuna eura godišnje, koliko uprihoduju od poreza na mirovine.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
