Umrli čekajući inkluzivni dodatak: Zavod skriva brojke, ali otkriva ih ministar
Više od 15.000 osoba umrlo je čekajući rješenje o inkluzivnom dodatku. Zavod za socijalni rad ne želi reći točnu brojku, premda je taj podatak došao od samog ministra Marina Piletića. Skoro 50 posto svih korisnika inkluzivnog dodatka su osobe starije od 65 godina. Iz Zavoda su nam rekli da se inkluzivni dodatak ne može naslijediti u slučaju smrti ako prije toga nije doneseno rješenje, međutim odvjetnici tvrde da takva sudska praksa postoji.
Starije osobe u kolicima | Pexels
Da saborska zastupnica Martina Vlašić Iljkić (SDP), inače diplomirana socijalna radnica, u Saboru početkom srpnja nije postavila niz važnih pitanja o inkluzivnom dodatku, javnost nikada ne bi dobila važne odgovore. Među njima je i podatak da je od siječnja 2024. do kraja srpnja ove godine umrlo više od 15.000 osoba, mahom invalida i onkoloških bolesnika, dok su čekali rješenje.
Tomu je pogodovala dugotrajnost postupka koja je radikalno izlazila iz zakonskih okvira, jer su mnogi građani čekali i do godinu dana na izdavanje rješenja. Preveliki broj korisnika, premalo socijalnih radnika i vještaka, ali i osiguranih sredstava u proračunu stvorilo je skoro pa kolaps. Nema socijalnih radnika u Zavodu za socijalni rad koji rade samo na inkluzivnom dodatku, već se ti zahtjevi obrađuju u sklopu ostalih novčanih naknada. Ipak, učinjena je reorganizacija, a ministar Marin Piletić rekao je nakon skoro dvije godine provedbe ovog zakona da se radi na ubrzanju procesa kroz digitalizaciju i povećanje broja vještaka, o čemu smo pisali ovdje.
Poznato i koliko je korisnika svake razine potpore
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u pisanom odgovoru zastupnici Vlašić Iljkić kaže da je od primjene Zakona o inkluzivnom dodatku do 23. srpnja ove godine obustavljeno 15.689 postupaka. Pojašnjava pritom da ti postupci nisu obustavljeni isključivo zbog smrti podnositelja zahtjeva, već i drugih razloga za obustavu postupka, na primjer kada stranka odustane od postupka nakon podnošenja zahtjeva. Ipak, takvi slučajevi su jako rijetki, jer zašto bi netko odustao od novčane naknade ako na nju ima pravo. Ako nema pravo, onda će dobiti negativno rješenje, a ne odustati usred postupka. U tom smislu je i odbijeno oko 18.000 zahtjeva jer uvjeti nisu bili ispunjeni.
Ministar Piletić u odgovoru navodi i da je bilo ukupno 182.300 novih zahtjeva, kao i da se za 122.300 zahtjeva u srpnju utvrđivalo ostvaruju li pravo, a kroz postupak vještačenja i određivanje razine potpore. Od oko 9.500 upravnih postupaka u vezi inkluzivnog dodatka, riješeno ih je oko 1.950, što znači da je drugostupanjski postupak završen, dok je u postupku u srpnju i dalje bilo oko 7.500 predmeta.
Ministar je još jednom ponovio da sredstva za isplatu inkluzivnog dodatka nisu sporna te da su osigurana u proračunu. Otkrio je i koliko je korisnika u srpnju primalo dodatak ovisno o razinama potpore. Oko 18.600 je korisnika prve razine potpore (720 eura) bilo u srpnju, oko 20.700 druge razine (480 eura), zatim gotovo 65.000 korisnika treće razine (432 eura), potom 55.200 korisnika četvrte razine (162 eura), dok je petu razinu ostvarilo oko 12.200 korisnika (138 eura).
Zavod tvrdi: ‘Nema nasljeđivanja ako nema rješenja’
Provjerili smo u Zavodu za socijalni rad koliko je postupaka za inkluzivni dodatak obustavljeno zbog smrti. Premda su nam na ostala pitanja iz upita odgovorili, ovo su preskočili. Zamolili smo ih potom da nam naknadno dostave odgovor, ali nisu to učinili. Od početka primjene Zakona o inkluzivnom dodatku doneseno je preko 207.000 rješenja o priznavanju prava, a trenutačno ga koristi oko 187.000 osoba. Među njima je 88.000 starijih od 65 godina, rekli su na naš upit. Dakle, gotovo polovica (47 posto) svih korisnika inkluzivnog dodatka su umirovljenici.
Iz Zavoda za socijalni rad objasnili su sada iznova za portal Mirovina i da pravo na inkluzivni dodatak prestaje s danom smrti korisnika. Kada korisnik umre prije donošenja rješenja o pravu, odnosno dok je postupak još u tijeku, postupak se obustavlja na temelju Zakona o općem upravnom postupku. Tvrde na nasljeđivanje nije moguće za razdoblje prije donošenja rješenja. Drugačije nam je rekao odvjetnik Gabrijel Domagoj Žimbrek iz odvjetničkog društva ‘Musulin i suradnici’. Žimbrek ukazuje na sudsku praksu kojom je nasljeđivanje moguće i prije donošenja rješenja, a koje je sve opcije nasljeđivanja naveo, pročitajte ovdje.
– Važno je istaknuti da se u slučaju smrti korisnika tijekom postupka pravo ne može priznati retroaktivno. Naime, zbog smrti nije moguće utvrditi zdravstveno stanje osobe u trenutku podnošenja zahtjeva, što je nužno za donošenje rješenja, pa se postupak u takvim slučajevima obustavlja i ne može se dovršiti. Nasljednici mogu tražiti isplatu inkluzivnog dodatka samo za razdoblje od dana priznavanja prava do dana smrti korisnika, i to pod uvjetom da je rješenje bilo doneseno prije smrti korisnika, pojasnili su o nasljeđivanju iz Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
