Inkluzivni dodatak može se naslijediti: Odvjetnik Žimbrek objasnio nam je kako
Inkluzivni dodatak može se naslijediti tako da se pravo prizna od dana podnošenja zahtjeva. Što kažu zakoni, a što sudska praksa, objasnio nam je odvjetnik Gabrijel Domagoj Žimbrek iz odvjetničkog društva ‘Musulin i suradnici’. Nasljeđivanje ovisi o tome kada je izdano i uručeno rješenje, ali pravo je moguće izboriti u upravnom postupku.
Odvjetnik Gabrijel Domagoj Žimbrek | Musulin i partneri
Da je 15.000 ljudi umrlo čekajući rješenje o inkluzivnom dodatku informacija je koja ovih dana potresa javnost. Na rješenje su neki od njih čekali i godinu dana. Zabilježena je i različita praksa nasljeđivanja ovog prava, pogotovo u slučaju neisplaćenih zaostataka. Pitali smo odvjetničko društvo ‘Musulin i suradnici’ nasljeđuje li se inkluzivni dodatak, a kada i kako je to moguće objasnio nam je odvjetnik Gabrijel Domagoj Žimbrek.
Smrt korisnika nakon primitka rješenja
Zakonom o inkluzivnom dodatku propisano je da u slučaju smrti korisnika prava na inkluzivni dodatak pravo prestaje s danom smrti u kojem slučaju će nadležni Zavod za socijalni rad ukinuti rješenje kojim je pravo priznato i utvrditi prestanak prava. To znači da rješenjem priznato pravo na inkluzivni dodatak nije prenosivo i ne nasljeđuju ga drugi članovi obitelji nakon smrti korisnika. Međutim, postoje određene situacije u kojima će moći doći do nasljeđivanja inkluzivnog dodatka.
– Ako Zavod svojim rješenjem prizna korisniku pravo na inkluzivni dodatak i korisnik to rješenje primi, ali nažalost premine prije nego li mu Zavod isplati zaostale dospjele iznose inkluzivnog dodataka, u tom slučaju dospjele iznose može naslijediti nasljednik sukladno odredbi članka 7. stavka 3. Zakona o socijalnoj skrbi prema kojoj dospjele novčane naknade koje nisu isplaćene do smrti korisnika nasljeđuju nasljednici korisnika, prema zakonu kojim se uređuje nasljeđivanje, a ako nema nasljednika, vraćaju se u državni proračun, pojašnjava Gabrijel Domagoj Žimbrek iz odvjetničkog društva ‘Musulin i suradnici’.
Smrt nakon donesenog, ali prije primljenog rješenja
Ako Zavod donese rješenje i prizna korisniku pravo na inkluzivni dodatak, ali korisnik prije primitka rješenja premine, u tom slučaju Zavod može sukladno odredbi članka 124. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku donijeti posebno rješenje kojim se rješenje kojim je priznato pravo na inkluzivni dodatak oglašava ništavim, a koje rješenje se dostavlja nasljedniku pokojnog korisnika.
Protiv tog rješenja dopuštena je žalba u roku 15 dana, o kojoj odlučuje drugostupanjsko tijelo – Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Protiv odluke Ministarstva kojom je odlučeno o žalbi može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom u roku od 30 dana, pojašnjava za naš portal odvjetnik Žimbrek.
Zavod može donijeti rješenje o obustavi postupka
– Naime, odredbom ZUP-a propisano je da će se rješenje oglasiti ništavim ako njegovo izvršenje nije pravno ili stvarno moguće. Izvršenje rješenja u tom slučaju nije moguće zbog smrti korisnika. Uz oglašavanje rješenja ništavim, Zavod može sukladno odredbi članka 39. ZUP-a donijeti rješenje o obustavi postupka priznavanja prava na inkluzivni dodatak, a koje rješenje o obustavi bi bilo potrebno dostaviti nasljednicima preminulog korisnika, a ako nasljednici nisu poznati objavljuje se u službenom glasilu. Protiv tog rješenja dopuštena je žalba u roku 15 dana, o kojoj odlučuje drugostupanjsko tijelo – Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. Protiv odluke Ministarstva kojom je odlučeno o žalbi može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom u roku od 30 dana, dodaje Žimbrek.
Odredbom članka 39. ZUP-a propisano je da ako u tijeku postupka stranka umre ili pravna osoba prestane postojati, postupak se može obustaviti ili nastaviti, ovisno o naravi upravne stvari koja je predmet postupka. O obustavi postupka donosi se rješenje koje se dostavlja nasljednicima, odnosno pravnim sljednicima. Kad nasljednici, odnosno pravni sljednici nisu poznati, rješenje će se javno objaviti u službenom glasilu.
Smrt korisnika prije donošenja rješenja
Ako korisnik premine nakon pokretanja postupka, a prije nego li Zavod donese rješenje u tom slučaju Zavod može donijeti rješenje o obustavi postupka priznavanja prava na inkluzivni dodatak.
– Međutim, ukazujemo kako je 31. ožujka 2011. godine donesen zaključak o pravnom shvaćanju sa sjednice mirovinsko-invalidsko-zdravstvenog odjela upravnog suda prema kojem „ako u tijeku postupka stranka umre, postupak se može nastaviti, iako se radi o osobnom pravu kad zahtjev sadrži i neostvareno imovinsko potraživanje, kao što su mirovina, osobna invalidnina, doplatak za njegu i pomoć, pravo iz zdravstvenog osiguranja i slično, navodi odvjetnik Gabrijel Domagoj Žimbrek.
Dakle, nasljeđivanje je moguće, ali u upravnom postupku. Ako korisnik premine tijekom postupka priznavanja njenog prava na inkluzivni dodatak, a prije nego li Zavod donese rješenje ili prije nego li primi već napisano rješenje, da bi tada nasljednik te stranke, koristeći određena pravna sredstva, formalno pravno mogao nastaviti upravni postupak priznavanja inkluzivnog dodatka s ciljem da naslijede eventualno neostvareno imovinsko potraživanje iznosa inkluzivnog dodatka kojeg bi njihov prednik ostvario u slučaju priznavanja tog prava do njegove smrti.
Postoji sudska praksa kojom je nasljeđivanje moguće
Pravo na inkluzivni dodatak priznaje se s danom podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti. To znači da ako stranka preda zahtjev 1. siječnja određene godine, a premine 1. siječnja iduće godine prije nego li je Zavod donio rješenje (a rješenje da je bilo doneseno bi bilo pozitivno) nasljednik bi mogao nastaviti upravni postupak s ciljem da naslijedi iznose koji bi korisnik dobio od pokretanja postupka do svoje smrti, zaključuje Žimbrek iz odvjetničkog društva ‘Musulin i partneri’. Nastavak postupka bi se mogao ostvariti ulaganjem žalbe protiv rješenja o obustavi, a ako nadležno Ministarstvo ne bi žalbu uvažilo, tada bi se protiv obje odluke mogao pokrenuti upravni spor te bi o svemu u konačnici odlučio nadležni sud.
U tom smislu postoji praksa Upravnog suda prema kojoj bi tako nešto bilo pravno moguće. Tako je na primjer Upravni sud u Zagrebu u presudi poništio rješenje Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i Centra za socijalnu skrb u postupku u kojem je zbog smrti stranke koja je pokrenula postupak priznavanja prava na osobnu invalidninu Centar za socijalnu skrb donio rješenje o obustavi postupka. Protiv prvostupanjskog rješenja žalbu je podnio sin. Upravni sud je obrazložio da je rješenje trebalo biti doneseno i dostavljeno podnositeljici zahtjeva dok je još bila živa te bi u slučaju usvajanja zahtjeva imala pravo na osobnu invalidninu od dana podnošenja zahtjeva 25. ožujka 2022. do dana smrti 15. listopada 2022. godine.
Pravo se može priznati od dana podnošenja zakona
Sud se pozvao i na zaključak uz 2011. da ako u tijeku postupka stranka umre, postupak se može nastaviti. Zaključili su da se postupak treba nastaviti, jer zahtjev sadrži i neostvareno imovinsko potraživanje na osobnu invalidninu, koje se može naslijediti. Rješenje Centra sud je poništio i vratio ga na ponovni postupak, u kojem će novim rješenjem odlučiti o pravu na osobnu invalidninu za razdoblje od dana podnošenja zahtjeva do dana smrti stranke.
U tom slučaju se radilo o osobnoj invalidnini, a koju naknadu je između ostalim zamijenio inkluzivni dodatak stoga bi se navedena sudska praksa mogla primijeniti i za slučaj inkluzivnog dodataka. Dakle, sukladno izraženom stavu Upravnog suda, a na temelju pravnog shvaćanja od 31. ožujka 2011. proizlazilo bi da Zavod u slučaju smrti korisnika može rješenjem odlučiti o njegovom eventualnom pravu na inkluzivni dodatak za razdoblje od dana podnošenja zahtjeva do dana njegove smrti, a koje eventualno neostvareno imovinsko potraživanje se potom može naslijediti, zaključuje za portal Mirovina odvjetnik Gabrijel Domagoj Žimbrek iz ‘Musulin i suradnici’.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
