Umirovljenici o godišnjem dodatku: ‘Ne pristajemo na manje od iznosa cijele mirovine’
Umirovljenici s nestrpljenjem čekaju odluku Vlade o isplati godišnjeg dodatka u prosincu. Najvažniji podatak pritom je vrijednost godine staža u eurima. Umirovljenici poručuju da ne pristaju na ništa manje od iznosa pune mirovine. Pitali smo ih i u anketi koliko staža imaju, a velika većina se nalazi u rasponu od 30 do 40 i više godina pa se mogu nadati i većim iznosima dodatka.
Umirovljenici moraju dobro računati režije | Pexels
Više od 4.300 čitatelja portala Mirovina sudjelovalo je u anketi u kojoj smo pitali koliko imaju staža. Upravo će o tom podatku ovisiti visina godišnjeg dodatka koji će Vlada isplatiti svim umirovljenicima u prosincu. Godišnji dodatak bit će tema i Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, gdje će predstavnici udruga i Vlade pokušati dogovoriti što veći iznos po godini staža. Zasad se govori o osam eura za svaku godinu staža, no ta informacija nije potvrđena. Konačnu odluku donijet će Vlada u listopadu, a već se mijenja i pravilnik kojim će se osigurati sredstva u proračunu za ovo davanje.
Pomoć veća od prethodnih, ali manja od mirovine
Većina umirovljenika, ako je suditi po rezultatima naše ankete, ima se čemu veseliti. Tako je 42 posto ispitanih reklo da ima između 30 i 40 godina staža. Dodatnih 32 posto ima pak više od 40 godina staža, a njima će dodatak biti i najveći. Primjerice, u slučaju osam eura, za 30 godina dodatak bi bio 240 eura, a za 40 godina 320 eura. Takva pomoć veća je od prethodnih Vladinih dodataka, ali manja od neke realne trinaeste mirovine.
Između 20 i 30 godina staža ostvarilo je oko 14 posto anketiranih, a između 10 i 20 godina njih skoro deset posto. Najmanje ispitanih ima manje od deset godina staža, njih manje od tri posto.
Čelnica Matice umirovljenika, Višnja Fortuna kaže da bi deset eura bilo idealno u izračunu za godišnji dodatak, a da ispod osam eura ne bi smjelo biti, o čemu više ovdje. Iz Bloka umirovljenika zajedno, koji nisu za pregovaračkim stolom, upozoravaju na nepravdu kod ovakvog modela isplate prema onima koji nisu mogli ostvariti više godina staža. To su prije svega umirovljenici s invalidskim mirovinama, zatim oni prijevremeni koji su ‘otjerani’ u mirovinu, kao i građani kojima poslodavci nisu uplaćivali redovno doprinose, o čemu smo pisali ovdje.
Rezultati ankete portala Mirovina.hr
‘Ne pristajemo na manje od isplate pune mirovine’
Na društvenim mrežama umirovljenici pak poručuju da ne pristaju na ništa manje od isplate jedne pune mirovine. Ništa manje, kažu, ne dolazi u obzir. Ipak, morat će se zadovoljiti s manje.
– Zašto mi ne možemo dobiti barem tu jednu cijelu 13. mirovinu kada druge zemlje u okruženju dobiju i 14. mirovinu, jednu za godišnji odmor, a drugu za Božić. Uvijek zaostajemo i nikada nećemo ni biti kao ostale zemlje, a to je nepravedno. Ako smo članica EU-a onda treba biti isto. I cijela mirovina je malo, jer su nam mirovine male, smatra Marica.
Gospodin Željko pitao je što s invalidima koji su zbog nemogućnosti rada morali ranije u mirovinu te nisu mogli dosegnuti prosječne 33 godine staža. Neki su ga podsjetili da invalidske mirovine rastu za 10 posto od 1. siječnja 2026. godine, kao i da imaju pravo na inkluzivni dodatak, čime se ova davanja na neki način kompenziraju.
– Zašto se stalno barata s nekakvih osam do deset eura, kada je premijer izjavio da to neće biti simbolično nego da će biti izdašno, što se zaboravila ta izjava ili novinari ispituju teren pa bacaju mrvice, a mi se prepucavamo, pitao je Darko.
Darku možemo odgovoriti da nismo zaboravili, ali i da je ono što je izdašno, stvar percepcije onih koji takve odluke donose. Sve će biti poznato već idući mjesec, a do tada je na predstavnicima umirovljenika, posebno onima koji su u koaliciji s Vladom, da postignu što povoljniji dogovor.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
