Mirovine kazališnih umjetnika: Imaju nekoliko povlastica, a evo i koliko iznose
Mirovine kazališnih umjetnika određuju se prema posebnim propisima uz nekoliko povlastica. Nakon usklađivanja, prosječna mirovina kazališnog pjevača i plesača penje se na 1.190 eura. Pri izračunu im se gleda deset najboljih godina, a imaju i najveći beneficirani staž. S druge strane, samostalni umjetnici imaju znatno skromnije mirovine, ali država im uplaćuje doprinose.
Starija plesačica | Foto: Pexels
Prema Zakonu o kazalištima mirovinu dobiva 28 umirovljenika, od čega deset muškaraca i 18 žena. Prosječna mirovina kazališnog umjetnika iznosi 1.118 eura, prema posljednjim podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje s isplatom u kolovozu. U rujnu im je, kao i ostalim umirovljenicima, isplaćeno usklađivanje od 6,48 posto, što znači da im je mirovina rasla u prosjeku za 72 eura te sada iznosi 1.190 eura.
Izračun prema deset najpovoljnijih godina
Pravo na poseban izračun mirovina prema ovom zakonu imaju baletni i plesni kazališni umjetnici ansambla Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku te plesači i pjevači Ansambla Lado. Njihova se mirovina i dalje računa prema deset najpovoljnijih godina tijekom radne karijere od 1998. godine naovamo, za razliku od ostalih umirovljenika kojima se uzima prosjek plaća iz cijelog radnog vijeka. Osobni bodovi, koji su umnožak staža i najpovoljnijih prosječnih vrijednosnih bodova, uvećavaju im se za 45 posto. Unatoč povećanju osobnih bodova, mirovina se umjetnicima umanjuje za osam do 20 posto, ovisno o obračunatom iznosu. Umanjena mirovina ne smije biti niža od iznosa koji bi bio dobiven izračunom po redovitim propisima.
Zakonom o stažu osiguranja s povećanim trajanjem plesačima klasičnog baleta i suvremenog plesa, baletnim majstorima, opernim pjevačima solistima te plesačima i pjevačima u profesionalnim ansamblima narodnih plesova svakih 12 mjeseci na radnom mjestu računa se kao staž od 18 mjeseci. Radni odnos baletnim i plesnim umjetnicima prestaje kad navrše 40, odnosno 45 godina staža, bez obzira na dob, a to uključuje i beneficirani radni staž. Beneficirani staž dobivaju zbog fizioloških funkcija organizma koje nakon određenih godina života opadaju u mjeri da onemogućavaju uspješno obavljanje njihove djelatnosti. Tako imaju veći beneficirani staž od, primjerice, vatrogasaca, o čemu smo više pisali ovdje.
Slobodnim umjetnicima država plaća doprinose
Mirovine dobivaju i samostalni umjetnici, kojima država uplaćuje doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2025. godinu, osnovica za samostalne umjetnike kojima se doprinosi plaćaju iz državnog proračuna iznosi 2.157,60 eura. Na temelju tog iznosa, država mjesečno plaća 323,64 eura za mirovinsko osiguranje u prvi stup, 107,88 eura u drugi stup, te 356 eura za zdravstveno osiguranje. Ukupan mjesečni trošak po korisniku tog statusa tako iznosi 787,52 eura, o čemu smo pisali ovdje.
Samostalni umjetnici imaju pravo na uplatu doprinosa iz državnog proračuna prema Zakonu o pravima samostalnih umjetnika i poticanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva iz 1996. godine. Jedna od samostalnih umjetnica je i glumica Jadranka Matković s kojom smo imali prilike razgovarati ovdje.
Mirovine umjetnika kojima država uplaćuje doprinose računaju se jednako kao i svim ostalim umirovljenicima, dakle bez ikakvih povlastica, za razliku od plesača i pjevača obuhvaćenih posebnim Zakonom o kazalištima. Pravo na uplatu doprinosa iz državnog proračuna ima oko 1.400 samostalnih umjetnika. Izmjenama Zakona o doprinosima koeficijent za obračun osnovice za uplatu doprinosa vraćen je na 1,2, koliko je iznosio prije recesijske 2009. godine, a u međuvremenu je bio smanjen na 0,8. Osnovica se dobiva umnoškom mjesečne prosječne plaće te koeficijenta 1,2. Tako su doprinosi koji se uplaćuju samostalnim umjetnicima sada oko 20 posto veći od iznosa doprinosa za prosječnu plaću.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
