Je li povećanje mirovina pravedno: ‘Oni koji su najmanje radili, dobiju najviše’
Mirovine po posebnim propisima treba usklađivati po posebnim parametrima, smatra Milivoj Špika na čelu BUZ-a. Usklađivanje, naime, najveće iznose donosi onima koji su ostvarili najmanje godina staža. Tako, primjerice, nekadašnji saborski zastupnici i članovi Vlade dobiju trostruko više od prosječnog umirovljenika.
Predsjednik BUZ-a Milivoj Špika o mirovinama | Foto: Canva
Svih oko 1,2 milijuna umirovljenika jučer je konačno dobilo povećanje mirovina za 6,48 posto, koliko iznosi srpanjsko usklađivanje. Ipak, stopa rasta opet najviše donosi onima s najvećim mirovinama. Tako se dodatno produbljuje jaz između, primjerice, najnižih mirovina iz rada i onih nekadašnjih dužnosnika prema posebnim propisima. Najbrojnija skupina umirovljenika dobit će 28 eura veće mirovine, dok će nekadašnji saborski zastupnici i članovi Vlade profitirati za čak 145 eura povišice, o čemu smo pisali ovdje. Da bi radničke mirovine trebalo drugačije usklađivati od onih prema posebnim propisima, smatra i stranka Blok umirovljenici zajedno.
Oni koji su najmanje radili, dobiju najviše
– Mirovine po općim propisima, odnosno radničke mirovine, jesu mirovine koje su zarađene radnim stažem i dugogodišnjim uplatama doprinosa u mirovinski fond. Riječ je o pošteno stečenom pravu građana koji su cijeli radni vijek odvajali dio svojih primanja u zajednički mirovinski sustav. S druge strane, postoje mirovine po posebnim propisima, među kojima su i one saborskih zastupnika i drugih uvjetno rečeno privilegiranih skupina. Za te se mirovine često ne traži puni radni staž ili uopće nije važan faktor niti proporcionalne uplate u sustav, pojašnjavaju iz BUZ-a.
Upravo tu nastaje osnovni problem pravednosti, usklađivanjem po istoj formuli svima, upozorava čelnik BUZ-a Milivoj Špika. Oni koji su najmanje radili i najmanje doprinosili mirovinskom sustavu na kraju dobivaju u apsolutnom iznosu najviše, čak višestruko više od onih koji su odradili cijeli radni vijek.
Prosječno usklađivanje triput manje od ‘saborskog’
Dovoljno je usporediti jedno prosječno usklađivanje za radničke mirovine koje iznosi tek trećinu onoga što dobiva saborski umirovljenik. Po kojoj logici i po kojoj pravdi, pitaju se u BUZ-u, je to moguće.
– Takav model nije ni pravedan ni prihvatljiv. Rješenje je jasno, mirovine po posebnim propisima treba izdvojiti iz općeg sustava i usklađivati po posebnim parametrima, a ne istom formulom kojom se određuju usklađenja radničkih mirovina. Sve drugo znači nastavak sustavne diskriminacije umirovljenika koji su mirovine zaradili radom i odricanjem, dok neke uistinu privilegirane skupine neopravdano uživaju najveće koristi, zaključuje predsjednik BUZ-a Milivoj Špika.
Pridružite se našoj Viber zajednici i prvi saznajte sve informacije.
