Novo istraživanje: Blizina zaraženih opasnija je nego diranje stvari nakon njih
Znanstvenici diljem svijeta intenzivno uče o novom koronavirusu, odnosno o bolesti COVID-19, a što više informacija dobijemo – lakše ćemo se boriti protiv njega. Najnovije otkriće odnosi se na sam trenutak i metodu zaraze – što je zaraza slabija, slabiji su i simptomi bolesti. Drugim riječima, koronavirusom se možete zaraziti na više različitih načina, a neki od njih su opasniji od drugih.
Foto: Pixabay
Intenzivan rad na proučavanju novog koronavirusa iz dana u dan otkriva po neki novi detalj koji epidemiolozi mogu primijeniti u efikasnijoj borbi protiv širenja zaraze. Najnovije otkriće objavljeno u časopisu Lancet odnosi se na “stupanj” inicijalne zaraze koronavirusom koja u biti otkriva da se koronavirusom možete zaraziti jače ili slabije. Što je manji broj koronavirusa u organizmu u trenutku zaraze, to će biti i lakši tijek bolesti, piše Jutarnji.hr.
“Kad netko krene s velikom količinom virusa, može preopteretiti njihov imunološki sustav. U takvim okolnostima tijelo nema vremena reagirati. Zato se moramo više zabrinuti u situacijama kada netko primi ogromnu dozu virusa, osobito udisajem. Naime, samo mililitar tjelesne tekućine sadrži više od sto milijuna virusa”, objasnio je dr. Michael Skinner s Imperial Collegea.
Ista bolest, više različitih ishoda
Prekomjerno opterećenje virusom daje infekciji tzv. “skokovit početak” i povećava rizik da se pacijentov imunološki sustav preoptereti odmah na početku borbe protiv Covida-19, što mu daje manje šanse za oporavak.
Primjerice, ako je netko zaražen koronavirusom i kašlje vam u lice – zaraza će biti veća nego se ta osoba zakašlje na neki predmet, a vi ga potom dotaknete i zarazite se virusom uslijed diranja lica.
“Kod teških slučajeva prosječno virusno opterećenje bilo je oko 60 puta veće u odnosu na blage slučajeve, što sugerira da veće opterećenje virusa može biti povezano s teškim kliničkim ishodima”, zaključili su znanstvenici pod vodstvom dr. Wei Zhanga.
Sve to vodi k zaključku da su epidemiolozi pogodili s mjerama koje u fokusu imaju društveno distanciranje i bitno smanjeni fizički kontakti s drugim ljudima.
Isti rezultati istraživanja na Sveučilištu u Oxfordu
Smatra se da najmanje 80 posto bolesnika s potvrđenim koronavirusom ima blagu bolest, sličnu prehladi, a tek manji broj od njih završi s ozbiljnijim simptomima poput upale pluća. Preostali bolesnici razvijaju teže probleme s disanjem, jaču upalu pluća i moraju biti u bolnici na jedinicama intenzivne njege.
Da količina virusa u samom početku zaraze utječe na ozbiljnost bolesti zaključili su i znanstvenici sa Sveučilišta u Oxfordu.
“Da se ne bismo zarazili većom količinom virusa trebamo držati distancu od drugih. Opterećenje virusom bit će veće ako nam netko direktno kašlje u lice, nego ako je od nas udaljen dva metra i virus se stigne raspršiti po zraku”, kazala je dr. Wendy Barclay, infektologinja s londonskog Imperial Collegea.
