Kada su stariji govorili da je “smijeh najbolji lijek”, stvarno se nisu šalili
Kada vam netko spomene srčane bolesti, rijetko tko će se kao lijeka sjetiti dobrog starog smijeha/smijanja. Popularna uzrečica naših starih o tome kako je ‘smijeh najbolji lijek’ zainteresirala je skupinu znanstvenika koji su htjeli testirati taj mit, a na kraju su ga potvrdili!
Foto: Unsplash
Nasmijati se iskreno jedan je od najboljih osjećaja na svijetu. No jeste li znali da baš takav iskren smijeh ima odlične zdravstvene posljedice za vaše tijelo?
Još u Bibliji, u knjizi Mudrih izreka zapisano je: “Srce veselo pospješuje ozdravljenje, a duh potišten suši kosti“, što se svojevrsno može interpretirati kako su smijeh i veselje dobri za naše zdravlje. Slični citati se provlače kroz povijest, a moderni znanstvenici su stavili tu tvrdnju pod test.
Smijeh – štit za vaše srce
Kardiolog Michael Miller, sa Sveučilišta u Marylandu, došao je do zaključka da funkcija smijeha doista ima blagotvoran učinak na zdravlje, piše retirewow.com.
Prema jednom od brojnih istraživanja te tematike, otkrio je da se ljudi sa srčanim problemima smiju čak 40 posto manje nego ljudi iste dobi, ali bez srčanih bolesti. I dok je pomalo nejasno na koji način smijeh pomaže srcu, psiholozi tvrde da se radi o lančanoj reakciji uzroka i posljedica. Prvenstveno, ako vas nešto nasmije, to znači da vrlo vjerojatno u tom trenutku niste pod stresom. Kada nema stresa, tijelo vam se osjeća bolje, a samim time bolje i funkcionira.
U samom istraživanju ustanovljeno je da ljudi koji boluju od srčanih bolesti rijeđe imaju snage vidjeti humor u svakodnevnom životu. Imaju veću sklonost k ljutnji ili čak neprijateljskom ponašanju.
Nije samo srce u pitanju
Smijeh možete shvatiti kao protuotrov. Riješava ne samo stres, nego i bol, ali i konflikt s drugim osobama.
Prvo se moramo pitati zbog čega je nešto smiješno, a nešto nije. Prosječna osoba se smije oko 17 puta na dan. Čitave industrije i kulture su izgrađene oko toga da nas natjeraju na smijanje: vicevi, humoristične serije, filmovi, cirkusi – sve s jednim ciljem zbog kojeg se osjećamo dobro.
Smijeh dolazi prirodno, iako smo vrlo vjerojatno jedina životinjska vrsta na svijetu koja se smije. Smijeh je kompleksan odgovor mozga na situaciju koju vidi, čuje i osjeti oko sebe. Jednom kada dođe do njega, kemijske reakcije u mozgu šalju niz signala koji dokazano pozitivno djeluju na: imunološki sustav, poboljšava raspoloženje, smanjuje bol i već spomenuto smanjenje stresa. Osim toga, mozak prilikom smijanja ispušta endorfin – prirodne kemikalije u mozgu zbog kojih se osjećamo dobro.
Jedno istraživanje u Norveškoj pokazalo je da ljudi s izraženim smislom za humor žive dulje od onih koji se rijetko smiju. Razlika u tome je posebno bila izražena kod pacijenata oboljelih od raka.
Kako se češće smijati?
Nabrojat ćemo samo nekoliko načina.
Smijuljenje, odnosno zakrivljavanje usana u položaj smijanja, prvi je korak kod smijeha. Kao i većinu stvari, smijanje možete vježbati. Nasmiješite se kada pozdravljate ljude na ulici, odmah ćete i kod njih primjetiti efekt vašeg osmijeha na njima.
Sjetite se svih stvari koje vas čine zahvalnima – doslovno napravite popis. Jednostano se sjetite pozitivnih stvari u vašem životu koje će vas distancirati od negativnih misli. Kada ste loše raspoloženi, logično je da ćete se morati više potruditi.
Kad ste blizu smijanja – nastavite do maksimuma. Postoje ljudi koji se smiju na sve i svašta; zbijaju šale na svoj račun i na račun apsurdnosti života. Često takve osobe, ako su uistinu humoristične, mogu širiti svoje veselje kao zarazu. Ako već sami niste takvi, okružite se takvim ljudima.
Ubacite humor u vaše razgovore. Pitajte ljude što im se najsmješnije dogodilo u njihovom danu, tjednu, životu. To su uvijek pozitivne priče.
