[19.7.] Na povijesnom sastanku na Brijunima dogovoreno osnivanje Pokreta nesvrstanih

Josip Mihaljević
19. srpnja 2018.
Vremeplov
A- A+

Povijesni međunarodni sastanak na Brijunima 1956. godine rezultirao je osnivanjem Pokreta nesvrstanih. Nakon Drugog svjetskog rata, ogroman dio svijeta se prepolovio na dva bloka. Onaj američki i onaj ruski. Ideološka bitka i natjecanje u naoružavanju nije zahvatila baš sve države, a Josip Broz Tito bio je neformalni vođa “treće strane”, odnosno Pokreta nesvrstanih.

nesvrstani

Foto: Nesvrstani | Youtube screenshot

Domaćin sastanka bio je jugoslavenskih predsjednik Josip Broz Tito, a prvi gosti na Pokretu nesvrstanih bili su indijski premijer Jawaharlah Nehru i egipatski predsjednik Gamal Abdel Naser. Tito ih je ugostio na otočiću Vangi, najekskluzivnijem dijelu brijunskog kompleksa gdje je imao svoju osobnu rezidenciju.

Nakon razgovora na Brijunima, Tito, Naser i Nehru potpisali su Brijunsku deklaraciju u kojoj je pisalo:

“Mir se ne može postići podjelom, već težnjom ka kolektivnoj sigurnosti u svjetskim razmjerima i proširivanjem oblasti slobode, kao i okončanjem dominacije jedne zemlje nad drugom.”

Naravno, govorili su o dominaciji SAD-a i SSSR-a, čije je natjecanje u naoružavanju predstavljalo ozbiljnu ugrozu za čitav svijet. Pokretu nesvrstanih pridružile su se mlade zemlje koje su htjele pružiti treći put svijetu koji je postajao sve više bipolaran. Sama politika osnivanja Pokreta nesvrstanih odgovarala je Titu i njegovoj vanjskoj politici, budući da se htio distancirati od nemilosrdnog SSSR-a, unatoč ideološkoj bliskosti.

Prva konferencija nesvrstanih dogodila se tek pet godina kasnije, u rujnu 1961. godine, a na njoj je nazočilo 25 država. Tijekom godina broj članica je rastao, a treći put je sve više dobijao na važnosti na međunarodnoj sceni. Nesvrstani su ostali jaki sve do sredine sedamdesetih godina, kada su zemlje članice bile uključene u međudržavne ili regionalne sukobe koji bi često išli na ruku SAD-u ili Sovjetima. Krajem Hladnog rata uloga nesvrstanih pomalo gubi smisao, iako je pokret i dalje djelovao.

Hrvatska je dan danas u statusu države promatračice pokreta nesvrstanih koji danas broji oko 120 država članica.

___________________________

Pročitajte što se dogodilo jučer [18.7.] na ovom linku.

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap