Veći cenzus upitan, ali kreće rad na novom modelu obiteljske mirovine!
Na ovotjednom Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe bilo je i dobrih i loših vijesti. Razgovarali smo s predsjednicom Sindikata umirovljenika Hrvatske koja nam je otkrila da je započet rad na pronalaženju novog modela obiteljske mirovine!
Foto: Jasna A. Petrović | mrms.gov.hr
U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava početkom tjedna održana je 15. sjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe.
Na sjednici Nacionalnog vijeća sudjelovali su pomoćnica ministra Melita Čičak, predsjednica Nacionalnog vijeća i Matice umirovljenika Hrvatske (MUH) Višnja Fortuna, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Jasna A. Petrović, drugi predstavnici MUH-a, SUH-a, Ministarstva za demografiju, Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada, Hrvatskog zavoda za mirovinsko i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Ništa od povećanja cenzusa? “Više im ne vjerujem”
Podsjetimo prvo kako je nedavno Sindikat umirovljenika održao tri mala prosvjeda ispred Vlade u kojem su tražili veći cenzus za besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje. Nakon trećeg prosvjeda, predsjednica Sindikata umirovljenika Jasna A. Petrović kazala je da je s ministrima rada i financija postigla načelni dogovor da će se cenzusi povećati.
Tako bi cenzusi, koji se nisu mijenjali 15 godina, trebali porasti za tek šezdesetak kuna, a još preostaju pregovori o dodatnom usklađivanju cenzusa s rastom mirovina i plaća.
Međutim, taj dogovor je sada pod velikim upitnikom, nakon održane 15. sjednice Nacionalnog vijeća:
“Nažalost, na sjednicu nije došao ministar. Ja sam im osobno objasnila da ne vjerujem Ministarstvu, niti ministru, ne samo zato što nije došao nego zato što je i prethodni ministar (Pavić, op.a.) u rujnu obećao da će se to pitanje riješiti.
Sada ovaj ministar pere ruke od tog problema, vidi se po tome što je Sindikatu umirovljenika uputio pismo da se obratimo Ministarstvu zdravstva”, rekla je Jasna Petrović.
Međutim, kazala je kako i dalje imaju čvrsta obećanja od ministra Marića da će ih primiti na sastanak na kojem bi trebao biti i premijer Plenković, pa nije isključeno da se i na tom sastanku može postići dogovor.
Kad i ako dođe do povećanja cenzusa, otkriva Petrović, do njega će doći uredbom Vlade. Takve uredbe bi trebale postati zakonom nakon šest mjeseci njihovog postojanja, te nije isključeno da iduće godine možemo očekivati izmjene i dopune Zakona o dopunskom zdravstvenom osiguranju. U tom slučaju, tvrdi Petrović, mogao bi se stvoriti prostor za znatnije povećanje cenzusa od predloženih šezdesetak kuna.
Nacionalna mirovina – bez pomaka
Što se tiče nacionalne mirovine, bio je tek jedan kratki izvještaj o dosad prikupljenim podacima. Predstavnici umirovljenika su na sjednici iznijeli i svoje prijedloge.
Jedna od njih je i uvođenje tzv. nultog mirovinskog stupa koji bi svim starijima omogućio barem 1.000 kuna prihoda.
Druga varijanta je mijenjanje postojećeg Zakona o socijalnoj skrbi u kojoj bi se proširila mogućnost pokrivanja populacije starijih koji nemaju uvjete za mirovinu.
“Ne vidimo nikakvu mogućnost da se to zove nacionalna mirovina i da bude na ikakav način povezana s mirovinskim osiguranjem”, kazala je Petrović.
Radna skupina za novi model obiteljske mirovine
Najbolja vijest za umirovljenike je bila treća točka sastanka. Naime, zaključeno je da će se osnovati radna skupina koja će razmotriti mogućnost uvođenja novog modela obiteljskih mirovina.
“To smo mi tražili da se osnuje radna skupina koja će pripremiti kompletnu analitiku i razmotriti uvođenje drugačijeg modela obiteljske mirovine. Time se obvezuju i druga ministarstva koja su uključena, poglavito Ministarstvo financija, Ministarstvo socijalne skrbi…
Uskoro ćemo krenuti s radom te skupine za pronalaženje novog modela obiteljske mirovine. O obiteljskoj mirovini vam nigdje ne postoje podaci. Ne možemo ništa raditi dok nemamo podatke. Tako da ćemo vjerojatno skupljati podatke da vidimo kako je to pitanje riješeno u drugim zemljama. Glavno je da smo uspjeli zaključiti da se napokon osnuje i ta radna skupina”, kazala nam je Jasna A. Petrović.
Napomenula je drugačiji model obiteljske mirovine duga želja umirovljenika, a za to im treba pomoć i drugih institucija koje ih kvalitetnije mogu opskrbiti podacima, jer bez podataka se uopće ne može pričati o drugačijem modelu.
