Umirovljenika zaposlenih na pola radnog vremena čak 500 više u mjesec dana
Sumnje nema, broj umirovljenika koji su se zaposlili preko ugovora o radu na pola radnog vremena, odnosno četiri sata dnevno (20 sati tjedno) povećao se uslijed proširene zakonske mogućnosti na prijevremene umirovljenike. Za krajnje prognoze je rano, no sasvim je jasno da masovnijeg povratka na tržište rada neće biti.
Foto: Pixabay
Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da je prošloga mjeseca bilo 5.514 umirovljenika koji su radili na pola radnog vremena uz isplatu mirovine. Povećanje je to od deset posto u odnosu na mjesec ranije, odnosno prosinac prošle godine, kada još nije postojala mogućnost zapošljavanja i za prijevremene umirovljenike.
I lani se dogodio skok dok još nije bilo novog zakona
Ovakav podatak već na prvu pokazuje da je u samo mjesec dana ova mjera proizišla iz mirovinske reforme urodila plodom, ali i da neki masovniji povratak penzionera na tržište rada nije za očekivati. Naime, kada bi brojka rasla sudeći po ovom prvom mjesecu, do kraja godine imali bismo svega 6.000 zaposlenih umirovljenika više. Naravno, vrijeme će tek pokazati hoće li ih biti manje ili više od toga broja. Međutim, sasvim je izvjesno da se najavljivanih 300.000 radnih umirovljenika neće dogoditi ni za godinu, ni za dvije, ni za tri, ni nikada.
Tim više, valja kazati kako se broj umirovljenika zaposlenih na četiri sata dnevno ili 20 sati tjedno posljednjih godina povećavao neovisno o tomu što su raditi mogli samo oni u starosnoj mirovini. Dakle, krajem prošle godine Hrvatska je imala 5.063 zaposlena. Samo pola godine ranije, bilo ih je čak tisuću manje, 4.012, što znači da je brojka od travnja do rujna prošle godine skočila za nevjerojatnih 25 posto!
U travnju 2016. godine Hrvatska je u radnom odnosu na pola radnog vremena imala 2.434 umirovljenika, dakle dvostruko manje nego vije godine kasnije.
Međutim, kada radimo usporedbu najnovijih podataka iz siječnja ove i siječnja prošle godine, onda je porast čak 40 posto. Riječ je o 1.584 zaposlena više u godinu dana. Očito je stoga da porast ne ovisi samo o zakonski proširenoj mogućnosti na prijevremene umirovljenike, nego se događao i prije, doduše uz manji tempo.
Više rade muškarci, najviše zaposlenih u Zagrebu
Kada prema lanjskim podacima promotrimo strukturu radnih penzionera, većinu čine muškarci, njih 3.088 u odnosu na 1.947 žena. Na nepuno radno vrijeme do 4 sata dnevno uz isplatu mirovine najviše je angažirano stručnjaka, znanstvenika i tehničkih djelatnika, njih jedna petina, odnosno oko tisuću. Druga najveća branša za hrvatske umirovljenike je trgovina (818 radnika nakon 65. godine), a treća zdravstvena zaštita i socijalna skrb (579 djelatnika). Slijede prerađivačka industrija (479 zaposlenih) te građevinarstvo (579 osoba). Važno je istaknuti i turistički sektor, jer u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane radi više od 300 umirovljenika.
Porast radnika bilježe i poslovi prijevoza i skladištenja, na kojima preko ugovora na pola radnog vremena radi 374 umirovljenika, među kojima su mnogi vozači taksija. Više od 200 naših umirovljenika i dalje je djelatno i u obrazovanju te administraciji.
Najviše ih je zaposleno na području Grada Zagreba, njih čak 1.585od već spomenutih nešto više od pet tisuća koliko ih radi na pola radnog vremena. Među županijama, prednjači Primorsko-goranska (646), a potom Splitsko-dalmatinska (575). U Istarskoj radi više od 400 umirovljenika, po oko 200 njih u Osječko-baranjskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji te Zagrebačkoj, dok najmanje radnih penzionera ima u Požeško-slavonskoj, svega 20-ak.
