Umirovljenici moraju u pučke kuhinje, ministar im predlaže da se vrate na posao
“Kad platim režije, platim sve, ostaje mi vrlo malo. To je sramota države, ne nas, jer mi smo te penzije zaslužili. Ja da sam sada mlada, ja bih odmah otišla. Dođem dva puta tjedno ovdje, kruh nam daju koliko god hoćemo, a dva puta mjesečno dobijemo paket”
Umirovljenica Branka mora dvaput tjedno u Caritas Snimak zaslona/Dnevnik.hr
Svaki treći umirovljenik u Hrvatskoj na rubu je siromaštva. Od prosječne mirovine, koju ostvaruje tek manjina, ne može se preživjeti. Onima s manje, situacija je još gora pa su ovisni o pomoći. Čak dvije trećine umirovljenika, njih oko 700 tisuća živi s primanjima ispod hrvatskog mirovinskog prosjeka od 2.405 kuna. Tek nešto niža je i linija siromaštva, ispod koje se nalazi više od 50 posto hrvatskih umirovljenika.
Sa 1.900 kuna ne može preživjeti mjesec bez pomoći
Među njima je i umirovljenica Branka. Sa 1.900 kuna mirovine ne može preživjeti mjesec. Bez pomoći Caritasa, bila bi gladna.
“Kad platim režije, platim sve, ostaje mi vrlo malo. To je sramota države, ne nas, jer mi smo te penzije zaslužili. Ja da sam sada mlada, ja bih odmah otišla. Dođem dva puta tjedno ovdje, kruh nam daju koliko god hoćemo, a dva puta mjesečno dobijemo paket”- rekla je za Dnevnik.hr.
Prema podacima Eurostata, Hrvatska je peta po najvećem riziku od siromaštva umirovljenika. Najgore je u Estoniji, a slijede Latvija, Litva i Bugarska.
Kada plate režije i hranu, sasvim je jasno da umirovljenicima u Hrvatskoj ne ostaje mnogo. Država radi na novom zakonu o socijalnoj skrbi, a cilj je povećati minimalnu socijalnu naknadu.
Rasti će socijalne naknade, no bolje da raste cenzus
Marija Pletikosa, državna tajnica u Ministarstvu demografije, za Dnevnik.hr kazala je da samo 9 posto naših starijih stanovnika koristi socijalnu naknadu. Prijedlog je da ona bude znatno više nego što je sada, 800 kuna, no za sada nije poznato koliko će to u konačnici biti.
No, umjesto toga profesor Zdenko Babić s Pravnog fakulteta smatra kako bi država trebala povećati osnovicu za zajamčenu socijalnu naknadu. Ona je sada, kaže, 800 kuna, što znači da umirovljenici s tisuću kuna za ovu državu – nisu siromašni. Kad bi ta osnovica porasla na 1500 kuna, ističe Babić, onda bi se zapravo jedan dio umirovljenika koji ima mirovinu između 1000 i 1500 kuna mogao obratit sustavu socijalne skrbi za pomoć.
Iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava poručili su da su svjesni kako su mirovine male, a umirovljenicima predložili da se ponovno vrate u svijet rada, što zakon omogućuje od ove godine.
