Starosna mirovina: Provjerite kada možete u mirovinu po novom zakonu!

Jasmina Grgurić Zanze
3. siječnja 2020.
Novosti
A- A+

Vlada je od 1. siječnja ove godine temeljem sindikalne referendumske inicijative “67 je previše” odustala od povećanja dobne granice za umirovljenje. Također, usporeno je izjednačavanje prava žena u prijelaznom periodu u kojem u mirovinu, u odnosu na muškarce, mogu prema povoljnijim uvjetima.

Ilustracija: Pixabay

Pravo na starosnu mirovinu stječe radnik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. U prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi.

Uvjet za žene 62,5 godine

Tako ove godine žena može u starosnu mirovinu ako uz uvjet od minimalnih 15 godina radnog staža ima 62 godine i šest mjeseci. Uvjet se za svaku slijedeću godinu povećava za tri mjeseca starosti i tako sve do 1. siječnja 2030. godine kada će i muškarci i žene u starosnu mirovinu ići sa 65 godina.

Beneficirani radni staž zbog bolesti Vlada ne priznaje onima koji su radili 41 godinu!

Također, pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ima radnik kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja u stvarnom trajanju. To znači da se u izračun ne računa uvećanje godina staža koje proizlazi iz beneficija temeljem težine poslova ili invaliditeta. Isto tako, pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika ne može steći onaj koji ispunjava uvjete za redovitu starosnu mirovinu temeljem dobi, iako ima 41 ili više godina staža.

Pravo na starosnu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika stječe se od dana kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu, s tim što se to pravo može ostvariti tek nakon prestanka zaposlenja. Međutim, postoji iznimka u slučaju nastavka rada temeljem izmijenjenog ugovora o radu do polovine radnog vremena, kada osoba može i bez prestanka radnog odnosa steći pravo na starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.

Pripazite na rokove, postupak pokrenite što ranije

Prilikom podnošenja zahtjeva za mirovinu, treba paziti i na još jednu jako važnu stvar, a to su rokovi. Pravo na mirovinu pripada najranije od prvog idućeg dana nakon prestanka radnog odnosa ako je zahtjev podnesen u roku od šest mjeseci od prestanka osiguranja, a ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenog roka, osiguranik ima pravo na mirovinu najranije šest mjeseci unatrag, računajući od prvog dana idućeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva. Unutar navedenih razdoblja osiguranik može birati datum od kada želi da mu se prizna pravo na mirovinu.

Starije osobe hodaju
Prijevremena mirovina: Ovo su uvjeti po novom zakonu od 1. 1. 2020.!

Postupak za odlazak u mirovinu potrebno je pokrenuti na vrijeme, jer su čekanja na odobrenje zahtjeva duga pa je preporuka da se to učini do godini dana ranije. U suprotnom, može se dogoditi da osoba mjesecima živi bez mirovine, koja će joj biti isplaćena sa zaostacima nakon odobrenja zahtjeva.

Tijekom prošle godine do prosinca je prema podacima HZMO-a u mirovinu otišlo 45.697 novih umirovljenika prema općim propisima. Od toga je u starosnoj mirovini 20.799 njih. Prosječna mirovina im je 2.583 kune, za nju su radili u prosjeku nešto više od 30 godina, a stari su 64 godine. Novih mirovina za dugogodišnjih osiguranika je 5.434 sa znatno većih 3.524 kune, više od 42 godine staža i u prosjeku 61 godine života.

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap