Stariji od 65 godina čine 54 posto smrtno stradalih pješaka

Jasmina Grgurić Zanze
28. prosinca 2017.
Novosti
A- A+

Sa starenjem populacije povećava se i broj starijih sudionika u prometu, što postavlja nove izazove pred nadležne institucije i društvo u cjelini koje u sklopu zakonske regulative i edukacija mora pronaći rješenje kako za njihovu sigurnost, tako i za onu ostalih vozača i pješaka. Naime, brojna istraživanja potvrđuju da osobe starije od 65 godina predstavljaju veći rizik na cestama, posebice kao pješaci i biciklisti te sudjeluju u većem broju prometnih nesreća nego mladi vozači.

Izvor: Pixabay

Nakon 75. godine života čovjekova koncentracija, mogućnost percipiranja te pravovremenog reagiranja na nekoliko radnji istovremeno, drastično pada. Čak 50 posto osoba starijih od 65 godina ima problema s orijentacijom i kretanjem, a među zdravstvenim tegobama česte su smetnje s vidom i demencija. Prema najnovijim policijskim statistikama u Hrvatskoj, 54 posto smrtno stradalih pješaka osobe su starije od 65 godina. Također, njih više od 70 posto uzrokuje prometne nesreće u kojima sudjeluju. Isto tako, umirovljenici predstavljaju veću opasnost na prometnicama kao vozači zbog sporije reakcije, zbog koje su posebno ugroženi i kao pješaci dok prelaze cestu.

Liječnici ih moraju prijaviti

Na tragu ovih statistika u Hrvatskoj se s formiranjem nove vlasti još jednom pojavio prijedlog zakona o obaveznom liječničkom pregledu za vozače starije od 65 godina, no on nije prošao, a među starijom populacijom izazvao je burne reakcije s jedne strane zbog diskriminacije po dobi, a s druge zbog još jednog udarca po njihovim već ionako ispražnjenim džepovima, s obzirom da takvi pregledi koštaju 600 kuna. S druge strane, postojeći Zakon o sigurnosti prometa na cestama jasno kaže kakva je procedura u slučaju da osoba više nije sposobna upravljati vozilom.

Ukratko, ako liječnik opće prakse procjeni da nije, dužan je uputiti vozača da policiji vrati vozačku dozvolu, a ako to ne učini, onda mora liječnik. Međutim, u praksi takvi slučajevi, unatoč propisanim kaznama, nisu česti pa je zapravo većinom to prepušteno savjesti samih vozača i njihovoj procjeni vlastite sposobnosti. Tim više jer za većinu takvih postupanja nije propisan zakonski rok. S druge strane, ni liječnik ne može kontrolirati je li vozač postupio prema izrečenom upozorenju.

Mladi su problem, a ne mi

A pitali smo i starije građane što misle o ovoj problematici.

„Prometne propise poštujem i radije vozim malo sporije, nego da jurim. Međutim, i sporija vožnja je opasna jer mladima se stalno negdje žuri pa jurcaju i onda rizično pretječu. Ne mislim da su stariji vozači posebno opasni i puno je gora situacija s mladima. Iz vijesti znamo da su upravo oni ti koji pod utjecajem alkohola dovode do teških prometnih nesreća sa smrtnim ishodom. Druga stvar su pješaci i tu moram biti iskren pa reći da su najopasniji stari ljudi. Ja osobno vidim dobro, primijetio jesam da sam možda malo sporiji u reakcijama, ali nikada u životu nisam imao prometnu nesreću i vjerujem da će tako i ostati. Platio sam tek pokoju kaznu za prebrzu vožnju u mlađim danima. Kada više ne budem mogao voziti, sam ću predati dozvolu policiji“ – kaže 73-godišnji Ivan Mirošević koji svoju Opel Corsu iz 2000. godine redovno održava i oprezno vozi.

Ako je suditi po istraživanjima, gospodin Mirošević će za dvije godine, kao i svi ostali vozači iznad 75 godina, imati razloga za brigu jer je tada rizik da skrive nezgodu čak 45 posto veći u usporedbi s nešto mlađim vozačima.

 

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap