Slijedi udar na obiteljske domove: Pet tisuća nemoćnih staraca morat će na ulicu?

Josip Mihaljević
7. listopada 2020.
Novosti
A- A+

Više od 700 tisuća od 1,24 milijuna umirovljenika živi ispod granice siromaštva. U domovima za starije imamo oko 25 tisuća kreveta što pokriva tek dva posto umirovljeničke populacije. Potreba za domovima rast će kako stari stanovništvo, a najavljene promjene mogle bi rezultirati time da oko 5.000 nemoćnih umirovljenika završi na ulici.

siromaštvo

Foto: Pexels

U Hrvatskoj imamo 1,24 milijuna umirovljenika, a ogroman dio njih je radio i gradio ovu državu, pišu. Iako su im mirovine male, radi se o poštenim građanima koji redovito ispunjavaju svoje obaveze. Oko prvog u mjesecu ih vidimo ispred banaka kako čekaju svoju “crkavicu”, a jedna od prvih stvari koju s njom naprave jest podmirivanje režija.

Ono što im ostane troše na hranu na akciji, lijekove, a mnogi si ne mogu priuštiti baš nikakav dodatan luksuz.

Od naših 1,24 milijuna umirovljenika, dva posto ih živi u domovima za starije ovakvog ili onakvog tipa. Ostali žive sami ili s obitelji. Samci su posebno osjetljivi, posebice ako su stariji i nepokretni. Rijetko društvo će im ponekad biti patronažna sestra koja će ih posjetiti, no u Hrvatskoj jedna takva sestra brine o pet tisuća pacijenata. Da svakoga od njih obiđe jednom, trebat će joj tri do četiri godine, pišu 24.sata.hr.

Mjesto u domu se subvencionira i siromahu i bivšem saborskom zastupniku

Jedno od najčešćih predizbornih obećanja jest famozna “izgradnja novih kapaciteta” u sustavu skrbi za starije. No, to se rijetko ostvaruje.

Hrvatska u tom sustavu, što od javnih, što od privatnih, ima oko 25 tisuća kreveta na raspolaganju.

VELIKI VODIČ za smještaj u domove umirovljenika: 15 stvari koje trebate znati prije preseljenja!
  • 11.000 – u tri državna i 55 županijskih domova
  • 6.600 – u privatnim domovima
  • 6.100 – u obiteljskim domovima
  • 1.400 – u udomiteljskim obiteljima

Za same umirovljenike se najviše isplate državni ili županijski domovi jer je najveći dio njih pod subvencijom. No, ne subvencionira se umirovljenik, nego krevet. Tako će država na jednak način podmiriti subvenciju i umirovljeniku s mirovinom od 1.900 kuna i saborskom zastupniku koji ima preko 10.000 kuna mirovine.

Cijene takvih domova kreću se od 3.200 do 3.800 kuna, privatni domovi nude smještaj od 3.500 do 9.000 kuna, obiteljski domovi koštaju od 3.500 do 4.500 kuna, a najjeftinije je u udomiteljskim obiteljima koje koštaju od 2.100 do 2.800 kuna.

Iako se čini da su državni i županijski “najjeftiniji”, oni realno koštaju oko 8.000 kuna, a država plaća razliku.

Dodajmo još da je na listama čekanja oko 70 tisuća ljudi, doduše, dio njih je prijavljen za više domova.

Gdje smjestiti nekoliko tisuća starijih kada krenu rezovi u obiteljskim domovima?

Samo ove godine imali smo dva požara u obiteljskim domovima u kojima su korisnici smrtno stradali. Jasno je da se neke promjene moraju napraviti, ali najavljene promjene idu u smjeru “rezanja” maksimalnog broja korisnika u obiteljskim domovima. Umjesto 20, oni će sada moći imati 12 korisnika.

Kada bi iz svakog obiteljskog doma koji ima 20 korisnika izbacili njih osam, to bi značilo da će nekoliko tisuća nemoćnih umirovljenika morati na ulicu. Postoje i ljudi koji su “smješteni” u ilegalnim domovima koji nemaju dozvolu za rad – da ih danas sve pronađemo, gdje smjestiti korisnike? Brojka oštećenih umirovljenika mogla bi se popeti na 5.000.

Polovina građana smatra da država mora izgraditi nove domove za starije

“Kamo će smjestiti te ljude? I po kojim će ih se kriterijima izbacivati iz doma kao ‘višak’? Gdje će se, nadalje, zaposliti sve ono stručno osoblje koje bude višak, njegovatelji također? Medicinske sestre će možda i naći posao, jer su tražene, ali što je s njegovateljima?

Osim toga, mnogi će obiteljski domovi morati staviti ključ u bravu jer im se neće isplatiti raditi s 12 korisnika”, kazala je za 24sata.hr Anamarija Šušković, voditeljica kataloga privatnih domova za starije.

Ministarstvo je najavilo da će utrostručiti broj inspektora koji kontroliraju domove. Umjesto desetak, dobit ćemo ih tridesetak.

S druge strane, Šušković govori kako će mnogi obiteljski domovi koji bi trebali biti primjer drugima zbog poštenog poslovanja također biti uništeni ovim rezovima:

“Obiteljski domovi su, zapravo, naša dobra specifičnost i ne treba tu raditi rezove, nego urediti postojeće stanje. Život u manjim zajednicama je za starije ljude, posebno dementne, puno kvalitetniji nego u velikim ustanovama”, napomenula je Šušković.

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap