Novo istraživanje s njujorškog Sveučilišta Binghamton tvrdi da ranije umirovljenje ubrzava starenje mozga. Posebice je izraženo u ranijem umirovljenju žena, koje općenito ranije odlaze u mirovinu.
Foto: Pixabay
Ako planirate ranije u mirovinu, valjalo bi se organizirati tako da i dalje budete mentalno aktivni. U suprotnom vam prijeti rizik od ubrzanog starenja mozga i gubitka mentalnih kapaciteta, koji čak mogu biti uvod u neku vrstu demencije, piše news-medical.net.
Sveučilište u Binghamtonu (New York) nedavno je provelo istraživanje nad dvije kohorte umirovljenika koji su s različitim godinama odlazili u mirovinu. Profesor ekonomije Plamen Nikolov analizirao je dvije skupine Kineza koji su u mirovinu odlazili po drugačijim uvjetima. Poljoprivrednici su se mogli umiroviti već s 45, a “obični” radnici sa 60 godina starosti nadalje. Svi koji su sudjelovali su pri odlasku u mirovinu odradili razne testove mentalnog stanja, a rezultate su usporedili kasnije.
Čak 20 posto lošiji rezultati kod onih s ranijim umirovljenjem
Nikolov je i ranije radio znanstvene radove s tezom da umirovljenje igra veliku ulogu u smanjivanju kognitivnih sposobnosti u starosti, a s ovim istraživanjem je dobio svojevrsnu potvrdu.
“Ovdje se također radi o borbi protiv siromaštva. U ruralnim dijelovima zemlje tradicionalna briga za starije članove obitelji polako nestaje, a država nije smislila nove mehanizme kako bi zaštitila starije. Za takve umirovljenike treba osigurati bolji standard kako bi se nosili s problemima starenja ili recimo s nedovoljno kvalitetnom prehranom”, kazao je Nikolov.
Istraživanje je pokazalo velik jaz između dvije kohorte umirovljenika kada su ih testirali nekoliko godina nakon odlaska u mirovinu. Sporije rješavanje zadataka i manja stopa točnih odgovora prevladavala je u skupini umirovljenika koji su ranije odlazili u mirovinu. Kod žena su razlike bile još vidljivije, kazao je Nikolov, istaknuvši da hipoteza o “mentalnom umirovljenju” rezultira većim pogoršanjem kognitivnih sposobnosti. Oni koji su se ranije umirovili, imali su u prosjeku 20-ak posto lošije rezultate od ljudi koji su u mirovinu odlazili kasnije.
Isto je i u siromašnim zemljama i u razvijenim zemljama
Slični rezultati, doduše u nešto manjoj mjeri, mogu se vidjeti i u razvijenijim zemljama poput SAD-a, Velike Britanije i zemljama Europske unije, navodi se u istraživanju.
“U prijašnjoj studiji smo imali vrlo značajne podatke da umirovljenje u razvijenim zemljama sa sobom donosi i dobre stvari – bolji raspored spavanja, manji unos alkohola i cigareta i sl. Činjenica da umirovljenje samo po sebi izaziva pad u kognitivnim sposobnostima je globalni problem s kojim se moramo pozabaviti, ako nam je cilj starijim ljudima omogućiti kvalitetan život”, kazao je Nikolov.
Najveći problem je, tvrdi, drastičan pad u međuljudskim odnosima.
“Negativan efekt smanjenih društvenih odnosa puno je teži od pozitivnih dijelova ranijeg umirovljenja poput bolje prehrane i pravilnijeg ritma spavanja”, kazao je.
Nikolov se nada da će buduće generacije u mirovinu odlaziti s ovim istraživanjem u vidu, ali se također nada da će i države razviti javne politike prema kojima bi ‘friški’ umirovljenici imali osigurano dovoljno druženja i aktivnosti kako bi “prevarili” mozak i održali ga aktivnim u starosti.
