Optužuju nas da u mirovinu idemo s premalo staža, no istina je ipak drugačija

Jasmina Grgurić Zanze
10. srpnja 2020.
Novosti
A- A+

Odlaze li Hrvati doista u mirovinu s premalo godina radnog staža, kao što nam to vole poručiti iz Vlade? Europa u svojim izvješćima također koristi podatak od prosječnih 30 godina staža naših umirovljenih građana. S takvom brojkom za prosjekom EU-a zaostajemo skoro pet godina, no ona nije posve točna, jer proizlazi iz tumačenja i manjkavosti statistike Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

radnivijek

Foto: Pixabay

Rade li Hrvati premalo? Podatak koji koriste i Vlada i Europska komisija jest da prosječni umirovljenik ima svega 30 godina radnog staža. To bi značilo da za prosjekom EU-a zaostajemo skoro pet godina, no to nije posve točno.

Manje staža imamo bez međunarodnih mirovina?!

Kada uzmemo u obzir svih 1,4 milijuna građana umirovljenih prema općim propisima, onda prosječni umirovljenik u Hrvatskoj doista ima 30 godina i osam mjeseci radnog staža. No, ono što već na prvi pogled stvara nelogičnost jest da bez međunarodnih ugovora imamo još i manje staža, 30 godina i pet mjeseci.

Riječ je o 178 tisuća međunarodnih mirovina, odnosno mirovina koje su tek jednim dijelom zarađene u Hrvatskoj. Prosječni radni staž koji su ti umirovljenici stekli ovdje je oko 12 godina, dok su ostalo odradili u inozemstvu. Samim time nije jasno kako bez njih možemo imati manje prosječnog radnog staža, jer bi trebalo biti obrnuto. Da bi apsurd bio veći, mirovina nam je bez tih umirovljenika u prosjeku veća za 305 kuna, a navodno smo za nju radili kraće.

Ono što “ruši” radni staž Hrvata su invalidske, a zatim i obiteljske mirovine. Imamo tako oko 110.000 invalidskih mirovina čiji korisnici u prosjeku imaju manje od 22 godine staža. Također, imamo i oko 84.000 invalidskih mirovina prevedenih u starosnu po stjecanju dobi za nju, a njihov prosječni staž je manji od 25 godina.

Prijevremeni umirovljenici nam podižu prosjek!

S druge strane, oko pola milijuna građana u starosnoj mirovini ima 31 godinu i osam mjeseci staža, dakle tek jednu godinu više od ukupnog prosjeka. Razlog tomu je što u starosnu mirovinu možete otići već sa 15 godina staža.

Šemper odgovorio državnoj tajnici: "Podcjenjujete umirovljenike, znaju oni što je usklađivanje"

No, oni koji popravljaju prosjek su zapravo prijevremeni umirovljenici koji su najčešće na meti kritika zbog ranijeg odlaska u mirovinu. Oni u nju možda idu mlađi, ali pritom imaju u prosjeku više od 35 godina staža, a ima ih oko 200.000. Dakle, manje ih je nego starosnih.

Također, statistika je puno bolja kada gledamo 2020. godinu iz koje se lako može zaključiti da Hrvati zapravo rade sve dulje. Novi umirovljenici imaju 32 godine i osam mjeseci staža, dakle dvije godine više nego svi skupa. Pritom opet najviše imaju oni u prijevremenoj, čak 37 godina! Starosni su samo na 30 godina i 11 mjeseci, ali kada im pribrojimo korisnike starosnih mirovina za dugogodišnje osiguranike (najmanje 60 godina života i 41 staža) onda se penjemo na 33 godine i dva mjeseca! Gotovo tri godine staža više imaju i korisnici invalidskih mirovina, a godinu i pol više oni u obiteljskoj.

Zaključiti slobodno možemo da Hrvati ipak rade – sve više!

 

Copy link
Powered by Social Snap