Najveselija noć u godini i običaji koji je prate

Vladimira Paleček
31. prosinca 2017.
Novosti
A- A+

Po definiciji Nova godina je dan kada po solarnim i sličnim kalendarima počinje sljedeći kalendarski ciklus, odnosno to je prvi dan u slijedećoj godini. Jedan od najstarijih običaja čovječanstva je proslava dočeka nove godine kao simbola početka novoga života i novih nada za budućnost. Uz kratki opis donosimo recepte za originalnu Sacher tortu i koktel od šampanjca.

Foto: Flickr

Sve kulture i narodi koji koriste kalendar, slave i vesele se novoj godini. Postoje indikacije da su Kinezi prvi slavili Novu godinu, dok su drugi bili stari Germani ili Rimljani. Znamo da su Kinezi oduvijek poznavali svoju novu godinu, koja dolazi poslije naše. Svečanosti su tom prilikom trajale nekoliko dana. Stari Germani su počeli slaviti Novu godinu kao obilježje promjene godišnjih doba. Zima u njihovoj zemlji počinje otprilike sredinom studenoga, a to je bilo doba kad su stanovnici sakupljali žetvu.

Veselje i sreća

Budući da su se tada svi okupljali, radosni zbog obavljene žetve i odmora koji je nastupao, veselili su se, pa je tako i nastao njihov blagdan, početak nove godine, premda je mjesec bio studeni. Kad su Rimljani osvojili Europu, promijenili su vrijeme slavljenja, pa se nova godina počela slaviti prvog siječnja prema gregorijanskom kalendaru. Za njih je Nova godina predstavljala simbol početka novoga života i novih nada za budućnost.

Ovaj običaj i značenje što se pridavalo novoj godini ostali su sve do danas. Zbog toga i mi dočekujemo novu godinu veseli i sretni, jer se nadamo da će nam donijeti sve najljepše i da će biti puno bolja nego prošla. Sam doček nove godine odvija se na staru godinu, 31. prosinca (zadnji dan u godini), a slavi se diljem svijeta, često po većim gradskim trgovima, vatrometom, pjevanjem i plesom. Zadnjih se deset sekundi odbrojava do ponoći, kad se ispaljuju rakete i nazdravlja šampanjcem ili pjenušcem.

Ophodi čestitara i darivanje

Brojni običaji postoje za doček Nove godine (Mladog lita, Mladog Božića) i u Hrvatskoj, ali ih nema toliko koliko za Božić. U ranom srednjem vijeku Božić je u nas bio početak godine, a kasnije je to postala Nova godina.

Postoje ophodi čestitara i darivanje u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U Ivčević kosi u Lici, djevojka se daju darovi uz riječi: “Ja tebe darujem kruhom i novcem, a ti meni daj zdravlje i veselje”. Ponegdje u dinarskim krajevima ponovno se pali panj badnjak.

Za Novu godinu obilat je blagdanski stol s kaloričnim jelima kao što su: sarma, hladni pečeni odojak s hrenom, pečena purica s mlincima, svinjetina iz paca, pečene domaće kobasice, vinski gulaš i slastice: orehnjača, makovnjača, torta, fritule, uštipci i suhi kolači.

Koji su još običaji svojstveni Novoj godini možete pogledati u videu ispod:

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap