Ministar Pavić: Mirovine će rasti 70 kuna, znam da je malo, i moja baka ima 1.800 kuna
Hrvatski umirovljenici na mirovinama u travnju osjetit će rezultat prvog ovogodišnjeg usklađivanja mirovina koje će porasti za 1,15 posto. Kako se nova vrijednost mirovine primjenjuje od 1. siječnja, uz mirovine za ožujak bit će isplaćena i razlika za siječanj i veljaču. Riječ je o povećanju od prosječnih 30 kuna mjesečno, no za većinu umirovljenika, s obzirom da ostvaruju mirovine niže od prosječnih 2.407 kuna, ono će biti i manje.
Ministar Marko Pavić Snimak zaslona/Dnevnik Nove TV
Lani su mirovine kroz dva godišnja usklađivanja porasle 3,6 posto. Prvo je bilo 0,94 posto, a drugo ipak nešto veće, 3,5 posto što je građanima donijelo ukupni rast od prosječnih 80 kuna. Da slično mogu očekivati i ove godine, još je lani potvrdio ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić. Ipak, sada je detaljizirao tu broju.
Ili ćemo raditi duže, ili će mirovine padati
Gostujući u Dnevniku Nove TV, najavio je ovogodišnji rast mirovina za 70 kuna u prosjeku, a na pitanje zna li koliko je to, rekao da je svjestan toga, ali i da njegova baka ima mirovinu 1.800 kuna.
Baš kada je mislio da će pitanje mirovina nakon usvojene reforme napokon moći malo ostaviti po strani, njegov plan osujetili su radnički sindikati pokretanjem referendumske inicijative “67 je previše” kojom će krenuti u borbu sakupljanja potpisa za rušenje Pavićeve reforme. Ujedno je to otvorilo i pandorinu kutiju svih onih pitanja s kojima se ministar morao suočavati i kod donošenja mirovinske reforme, a prije svega to su male mirovine.
Gostujući u Dnevniku Nove TV, ministar je istaknuo da je apsolutno licemjerno od oporbe što podržava referendumsku inicijativu protiv rada do 67 godine, jer ta dobna granica upravo i postoji u zakonu od 2014. godine iz vremena njihove Vlade.
Pavić je upozorio da raditi moramo duže, jer svake godine nedostaje sve više novca za isplatu mirovina. Sada je to 18 milijardi kuna, uz 40 koje se izdvajaju, dok će iduće manjkati već 19 milijardi. Kada bi sadašnji zakon bio srušen reformom, to bi za umirovljenike značilo ili da će njihove mirovine morati zadužiti njihova djeca i unuci, naglasio je, ili da će mirovine padati. No, na pitanje koliko bi pale, nije znao odgovoriti, osim da će se napraviti kalkulacije.
Ukidanjem povlaštenih mirovina ne bi se riješio deficit
Podsjetio je i da su reformom podigli i najniže mirovine za 3,13 posto. No, umirovljenici to povećanje još uvijek čekaju. Njih oko 250.000 to bi povećanje trebali dobiti u srpnju pa će tako za četvrt milijuna građana mirovine rasti više od 6 posto kroz ovu mjeru i dva redovna godišnja usklađivanja aktualne vrijednosti.
Ministar je naglasio i da se u mnogim europskim zemljama u mirovinu ide sa 67, misleći zasigurno pritom na one razvijenije, a dodao je i da Hrvatska i Slovenija jedine imaju pet godina prijevremenu mirovinu. Pojasnio je i povlaštene mirovine.
“Prvo bih htio reći da to nisu povlaštene mirovine, nego po posebnim uvjetima. Druga stvar, nisu 7 milijardi već 5,5 milijardi. Treće – ti ljudi su ostvarili već određene godine staža: akademici – 44 godine, branitelji – 17 do 18 godina. Kada bi njima isplatili mirovine po pravima koje imaju, po važećem propisu, ušteda bi bila milijardu do dvije milijarde kuna. Prema tome, 18 milijardi kuna koje imamo deficita itekako iz toga ne bi mogli namiriti” – rekao je ministar Marko Pavić.
