Lažna solidarnost: Radnik koji radi jedan sat dnevno dobit će istu mirovinu kao onaj koji radi osam

Josip Mihaljević
26. veljače 2020.
Novosti
A- A+

Osim rada na puno radno vrijeme, koji je uglavnom 40 sati tjedno, u Hrvatskoj je moguće ugovoriti i znatno manji opseg posla. Najčešće se spominje onaj na pola radnog vremena (četiri sata dnevno), ali teoretski se može ugovoriti i na jedan sat dnevno. I sada, ako vi radite 15 godina na puno radno vrijeme, a vaš kolega radi 15 godina na samo jedan sat dnevno – obojici će vam se računati kao da imate 15 godina radnog staža.

radnivijek

Foto: Pixabay

Glas Koncila objavio je dva zanimljiva teksta (ovdje i ovdje) u kojem opisuju jednu od malo poznatih bizarnosti hrvatskog radnog zakonodavstva i mirovinskog sustava. Naime, tipično radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi osam sati na dan, ali je rad moguće ugovoriti i na manje sati. Najpoznatiji od njih je rad na pola radnog vremena, no nije isključeno da se ugovori na tri, dva, ili čak jedan sat dnevno. 

Ponovimo samo kako je minimalan uvjet za ostvarivanje mirovine u Hrvatskoj 15 godina radnog staža.

I sada, ako vi tih 15 godina odradite na puno radno vrijeme, a vaš kolega tih 15 godina radi samo jedan sat dnevno – i vama i njemu će se to vrijeme uredno računati kao 15 godina radnoga staža. Da bi stvar bila još gora – dobit ćete približno isti iznos mirovine.

“Ruganje radnicima”

Umjesto da ga je nagradila, država mu za 43 godine staža dala penaliziranu mirovinu

Glas Koncila takav mehanizam opisuje kao ruganje radnicima. Naime, plaća se za nepuno radno vrijeme utvrđuje i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu (osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije utvrđeno drugačije). To znači da će radnik koji radi samo jedan sat dnevno imati znatno manju plaću, ali će imati i znatno manje doprinose za mirovinski sustav.

S druge strane, imamo ovo:

“Dakle, primjerice rad u razdoblju od 20 godina, ako je proveden s nepunim radnim vremenom od samo jedan sat dnevno i ako su za to plaćani doprinosi za samo jedan sat dnevno, izjednačuje se s radom od 20 godina u punom radnom vremenu”, piše Glas Koncila.

A mirovine im mogu biti više-manje iste

starija zena

Za 41 i pol godinu radnog staža dobila mirovinu od 2.507 kuna

Sve je u skladu sa zakonom – on propisuje da za ispunjavanje uvjeta mirovinskog staža za starosne mirovine priznaje sva razdoblja rada provedena u zaposlenju s nepunim radnim vremenom kao da su razdoblja provedena u zaposlenju s punim radnim vremenom.

U prvom slučaju, radnik koji radi punih osam sati na dan u godini odradi 2080 sati.

U drugom slučaju, radnik koji radi samo jedan sat na dan u godini odradi 260 sati.

Ne samo da će obojica za taj rad dobiti jednu godinu staža, nego bi im i mirovine mogle biti vrlo slične!

“Formalno, a u skladu s mirovinskim propisima, njegova će mirovina biti znatno niža i iznosit će desetak kuna, ali takav će radnik faktično umjesto te svoje mirovine primati znatno veću svotu kao zajamčenu najnižu mirovinu koja mu pripada za njegov mirovinski staž u koji je uračunat staž od samo jednog sata dnevno, a koji se izjednačuje s punim radnim vremenom”, piše Glas Koncila.

Ovdje se otvara ogroman prostor za sivu zonu rada – poslodavac može formalno zaposliti jako jeftinog radnika na jedan sat dnevno. Radnik bi to mogli prihvatiti jer će u stvarnosti raditi puno više nego jedan sat dnevno, a na ruke će primati većinu plaće. Takav odabir ga neće kazniti niti u mirovini, jer će u konačnici imati jednaku mirovinu kao i kolega koji je stvarno bio prijavljen kao radnik na puno radno vrijeme.

Zašto je to moguće?

što ako

Apsurd: Što se dogodi ako cijeloga života odbijate plaćati doprinose za mirovinsko?

U ovom trenutku najniža mirovina za 15 godina staža iznosi 1019,55 kuna mjesečno, za 20 godina staža 1.359,40, za 30 godina staža 2.039,10, a za 40 godina staža 2.718,80 kuna.

Sasvim je moguće da osoba koja je radila 15 godina staža na puno radno vrijeme dobije najnižu mirovinu od 1019,55 kuna, a netko tko je 20 godina staža odradio samo jedan sat dnevno dobije 1.359,40 kuna, iako efektivno ima manje stvarnog radnog vremena i manje uplaćenih doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Ovakve izjednačene mirovine će se najčešće događati u slučaju kada su oba radnika radila za ispodprosječne i prosječne plaće, a posebice ako u trenutku umirovljenja odluče u mirovinu otići kao da su štedjeli samo u prvom stupu. To najčešće i rade umirovljenici koji su kroz život imali nešto manja primanja jer im je ta mirovina jednostavno povoljnija.

S druge strane, od 1,24 milijuna umirovljenika u Hrvatskoj – 256 tisuća ih ima rješenje o najnižoj mirovini, a radi se mahom ljudima s ispodprosječnim i prosječnim plaćama.

“Postavlja se pitanje  zašto je to moguće u našoj državi. Odgovore treba tražiti u ponavljanim ponašanjima prije izbora kada se političke stranke i političari, od ministara naniže, uključujući i neke udruge umirovljenika, pa i sindikata umirovljenika, natječu u proširivanju mirovinskih prava »šakom i kapom« ne uzimajući u obzir pravnu znanost ni gospodarske mogućnosti, negirajući pri tome vrijednost redovitoga rada i osiguranja, negirajući vrijednost i važnost urednoga plaćanja svih zakonskih obveza, a posebice vrijednost dostojanstva kontinuiranoga i stalnoga rada”, zaključuju iz Glasa Koncila.

Diskriminacija umirovljenika

Otkrivamo: Majkama koje su se ranije umirovile može se priznati staž za djecu, evo kako!

Kao što vidite, ako niste u mirovini i jednu godinu radite na pola radnog vremena – računat će vam se kao jedna cijela godina staža. No, što ako ste umirovljenik koji želi raditi na pola radnog vremena? Kod vas vrijede drugačija pravila!

Naime, umirovljenik koji radi na pola radnog vremena jednu cijelu godinu dobit će – pola godine staža. No, taj staž od pola godine mu je praktički bezvrijedan jer mu ni na koji način neće povećati mirovinu. Tek ako dvije godine radi na pola radnog vremena, skupit će jednu efektivnu godinu staža.

Kada skupi tu godinu dana staža, događa se jedan “reset” mirovine, kao da po prvi puta odlazi u mirovinu, a u novoj mirovini će imati i tu jednu dodatnu godinu staža, ali će moći i iskoristiti neke mjere koje nisu postojale u trenutku kada je on po prvi puta išao u mirovinu, a u međuvremenu su postale dijelom novog zakona.

Jedna od najpopularnijih takvih mjera je dodatni staž po rođenom djetetu, no on vrijedi samo za one umirovljenice koje su u mirovinu otišle 1. siječnja 2019. nadalje. Sve one umirovljenice koje su se umirovile ranije, makar jedan dan ranije, na taj dodatni staž nemaju pravo. Tek kada dvije godine odrade na pola radnog vremena, osim tog novog staža dobit će i staž za djecu. Postavlja se pitanje zašto se rad u mirovini gleda matematički precizno, odnosno u efektivnom trajanju, dok se rad na jedan sat dnevno izjednačava po pitanju radnog staža izjednačava s radom na puno radno vrijeme.