Invalidnina za radnike, ali ne i umirovljenike s više od 2.455 kuna!

Jasmina Grgurić Zanze
25. siječnja 2018.
Novosti
A- A+

Početak godine donosi dobru vijest za osobe s invaliditetom koje ostvaruju pravo na osobnu invalidninu, jer je sada mogu primati i uz rad, bez obzira na visinu zarađene plaće. Nažalost, to ne vrijedi i za umirovljenike s mirovinom većom od 2.455 kuna.

Država je potičući radnike u neravnopravni položaj stavila umirovljenike  (Ilustracija: Pixabay)

Izmjene Zakona o socijalnoj skrbi od 30. prosinca prošle godine donose novosti u primanju osobne invalidnine. Od sada tu vrstu pomoći od 1.250 kuna moga primati i sve zaposlene osobe s težim invaliditetom bez obzira na visinu plaće, što ranije nije bio slučaj. Tako se plaće, kao ni autorski ugovori, u ovom slučaju više ne računaju kao prihod pa će osobnu invalidninu moći primati svi koji ispunjavaju kriterije. Međutim, mirovina se iznad određene visine i dalje računa u prihod. Ako primaju više od 2.455 kuna, odnosno minimalne mirovine za 40 godina radnog staža, umirovljene osobe invalidninu neće moći primati.

Poticanje rada, ali i diskriminacija

Da je ovakva odredba u određenoj mjeri diskriminirajuća, jer osobe s teškim invaliditetom stavlja u neravnopravni položaj s obzirom na vrstu primanja, smatra i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, Anka Slonjšak iz čijeg su ureda tijekom javne rasprave o izmjenama zakona, poput drugih ustanova i udruga, upozoravali Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

“Aktualna izmjena odredbe koja uređuje pravo na osobnu invalidninu dala je mogućnost  ostvarivanja, odnosno zadržavanja osobne invalidnine osobama s teškim invaliditetom  ako primaju plaću ili autorski honorar, što smatramo pozitivnom promjenom koja će motivirati  osobe s invaliditetom za uključivanje u svijet rada i u tom smislu izmjenu valja  promatrati i kao jednu od mjera politike zapošljavanja osoba s invaliditetom.  Važno je naglasiti da je dio odredbe prema kojem osoba s teškim invaliditetom s mirovinom do iznosa  2.454,40 može ostvariti ovo pravo ostao neizmijenjen te je mirovina  iznad navedenog cenzusa i prije, a i sada zapreka za ostvarivanjem prava na osobnu invalidninu.

Osobe koje ostvaruju druge primitke i primatelji većeg iznosa mirovina nezadovoljni su  izmjenama ove odredbe navodeći da ona diskriminira one osobe čija primanja nisu izuzeta od cenzusa. Kao pravobraniteljica za osobe s invaliditetom godinama neprekidno ukazujem da  je svrha osobne invalidnine uključivanje u život zajednice, a da bi ta svrha bila postignuta – ovo pravo ne bi trebalo ovisiti  o bilo kojem prihodovnom cenzusu. Važno je istaknuti da  se radi o naknadi  koja služi izjednačavanju položaja osoba s invaliditetom u odnosu na osobe bez invaliditeta. Stoga se ostvarivanje prava na osobnu invalidninu ne bi trebalo vezivati uz bilo koji prihod osobe s teškim invaliditetom, a  svako  propisivanje dohodovnog  cenzusa neminovno dovodi do nejednakosti, odnosno stavljanja u neravnopravni položaj određenih kategorija osoba s  teškim invaliditetom koje ostvaruju različite prihode – kaže pravobraniteljica Anka Slonjšak.”

Više potrebne uz rad, nego uz mirovinu

No, ne slažu se svi kako je ovaj slučaj nužno odraz diskriminacije, pri čemu se prije svega išlo na poticanje rada i uključivanje u život zajednice osoba s invaliditetom, dok se za one u mirovini pronalazi neki drugačiji model pomoći, a o kojem se već raspravlja. Takvog mišljenja je i Jozefina Kranjčec, predsjednica Hrvatskog saveza udruga osoba s tjelesnim invaliditetom.

“Kao Savez smo se borili da se uz plaću isplaćuju i invalidnine, jer su mnoge nezaposlene osobe s invaliditetom do sada kalkulirale koliko im se isplati zaposliti s obzirom da su u tom slučaju gubili invalidninu. Troškovi zaposlenih veći su u odnosu na one umirovljenika i nije toliko stvar u plaći koliko da se te osobe jednostavno potakne da ne sjede kod kuće, nego se kroz rad uključe u zajednicu. Nijedna europska zemlja nema praksu isplate invalidnina uz mirovinu. Također, osobe ostvaruju i pravo nasljedstva mirovine od majke i oca, a kod starijih od 65 godina borimo se za uvođenje inkluzivnog dodatka kojeg možemo očekivati. On se dijeli u četiri kategorije do maksimalnog iznosa od 1.760 kuna. Naravno, s jedne strane mi se borimo da osobe s invaliditetom ostvare što veća prava, a s druge država gleda da izdvoji što manje. Ipak, moramo priznati da su određeni pomaci napravljeni jer 2006. godine nismo imali nijednog osobnog asistenta ni pomoćnika u nastavi. Lani je u samo Zagrebu zaposleno čak 2.000 osoba s invaliditetom. Presiromašna smo zemlja da bismo novac dijelili šakom i kapom, tim više zbog nepovoljnog omjera gotovo jednog zaposlenog na jednog umirovljenika. Mirovine su nekada iznosile 80 posto prosjeka plaće, a danas dvostruko manje. Također, o dodatku od 60 posto mirovine pokojnoga supružnika, kako je u Austriji ili Njemačkoj, možemo za sada samo sanjati. Imate s druge strane primjer Australije u kojoj svi dobivaju jednaku mirovinu od 600 eura, bez obzira jesu li bili obični radili ili liječnici. ” – kaže Jozefina Kranjčec.

S invaliditetom najviše umirovljenika

Uključivanje osoba s mirovinom većom od 2.455 kuna, koje su ostale zakinute za invalidninu, predstavljalo bi znatno veće opterećenje na državni proračun. Inače, gotovo polovicu od oko 500.000 osoba s invaliditetom u Hrvatskoj čine stariji od 65 godina koji već jesu u mirovini. Nju su u rjeđem broju slučajeva zaradili, a češće naslijedili od partnera ili roditelja. Veliki broj mirovinu čeka, dok ih radi svega oko 20.000, od kojih tek polovina s teškim invaliditetom. Treba reći kako i veliki broj umirovljenika prima mirovinu manju od navedene granice pa će ovo pravo ipak moći ostvariti. Ipak, na ovaj način stvorena je pomalo paradoksalna slika osobe koja primjerice zarađuje 5.000 kuna uz koje dobiva i 1.250 kuna invalidnine, a kada ode u mirovinu s dvostruko manjim primanjima isti dodatak neće imati, iako njezine potrebe i troškovi neće biti drastično različiti. Od 1. travnja iznos osobne invalidnine bit će povećan na 1.500 kuna.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u invalidskoj mirovini je 125.900 umirovljenika s prosječnim iznosom od 1.896 kuna. Za oko 8.500 vojnih osoba i policijskih službenika ona iznosi 3.343 kune, dok su braniteljske invalidske mirovine prosječnih 5.355 kuna za njih gotovo 56.000. I mirovine oko 6.000 pripadnika HVO-a prekoračuju postavljeni cenzus te iznose 2.930 kuna. Također, velika većina umirovljenika prima invalidsku mirovinu do zakonske granice za invalidninu od 2.455 kuna. Njih je gotovo stotinu tisuća i moći će osobnu invalidninu primati i dalje. Zaključak je stoga kao bi veći cenzus prvenstveno pogodovao već “povlaštenim” kategorijama, ali nedvojbeno je da su zakinute i tisuće “običnih” umirovljenika.

Copy link
Powered by Social Snap