Hrelja: Hranimo Europu lošim statističkim podacima i ispada da smo neradnici

Josip Mihaljević
2. ožujka 2020.
Novosti
A- A+

Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja komentirao je izvješće Europske komisije za Hrvatsku u kojoj su, između ostaloga, kritizirali odustajanje od ključnih dijelova mirovinske reforme i još jednom istaknuli da smo pri dnu EU što se tiče duljine radnog vijeka. Hrelja smatra da ih hranimo lošim statističkim podacima i da je prava slika puno bolja.

hrelja

Foto: Silvano Hrelja | Facebook screenshot

Izvješće Europske komisije za Hrvatsku nije moglo proći bez kritike mirovinskog sustava i prosječnog radnog vijeka:

“Rano je umirovljenje još uvijek raširena pojava, dok je radni vijek u Hrvatskoj među najkraćima u EU, što u velikom mjeri nepovoljno utječe na mirovine”, stoji u izvješću Europske komisije.

Osim što su kritizirali kratak prosječan radni vijek, Europskoj komisiji je zasmetalo što su sindikati i građani srušili dio mirovinske reforme koji je trebao povećati dob za odlazak u mirovinu na 67 godina.

Sve je to na Facebooku komentirao predsjednik HSU-a Silvano Hrelja, koji predstavlja malo drugačije podatke.

sindikati
Europska komisija 'oribala' Hrvatsku: Smeta im rušenje mirovinske reforme

“Ocjene Europske komisije su očekivane za Hrvatsku stranku umirovljenika. Već pet godina institucije ove države hrane Europsku komisiju pogrešnim, neprovjerenim i krivo interpretiranim statističkim podacima.

I onda mi u očima Europske komisije ispadamo kao zemlja neradnika u kojoj 20-ak posto mladih ljudi manje od europskog prosjeka ne radi. A oni u stvari rade, teško, preživljavaju, bore se za egzistenciju. Rade prekarne poslove, dakle, neplaćene poslove, rade na crno ili rade preko student-servisa”, upozorio je Hrelja.

S tim u vidu, Hrelja misli da je normalno da će Europska komisija od nas tražiti produljenje godina za odlazak u mirovinu:

“Još malo će nam predložiti barem na 80 godina. Imamo rada, imamo solidno rada, gotovo kao i Europa, ali pokazatelje o tom radu nemamo jer nema uplate doprinosa. Imamo evaziju i ne radimo ništa da te stvari popravljamo”, zaključio je.

Podsjetimo samo na službeni podatak, koji kaže da prosječan hrvatski radnik ima nešto više od 30 godina radnog staža. Hrelja je i ranije nazivao tu statistiku pogrešnom jer se u nju ubrajaju i invalidi i druge kategorije koje spuštaju prosjek. Prema njemu, “stvari” prosječni radni staž je bliži brojci od 34 godine, što je tek godinu dana ispod prosjeka EU-a.

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap