Ekonomski analitičar s receptom za bolji mirovinski sustav: “Današnje mirovine su jednake siromaštvu”

Josip Mihaljević
25. ožujka 2019.
Novosti
A- A+

Emisija ‘Točka na tjedan’ N1 televizije ove je nedjelje ugostila sindikalista Krešimira Severa i ekonomskog analitičara Andreja Grubišića. Razgovarali su o referendumskoj inicijativi ’67 je previše’, mirovinskom sustavu i načinima kako do većih mirovina.

grubisic sever

Foto: Andrej Grubišić i Krešimir Sever | N1 screenshot

Referendumska Inicijativa 67 je previše i najavljeno prikupljanje potpisa za referendum o promjeni Zakona o mirovinskom osiguranju ne može se ignorirati. Potpisi će se prikupljati netom prije održavanja, po mnogima, ‘najvažnijih’ europskih izbora. To bi mogao biti dvosjekli mač – mirovine i mirovinski sustav će biti u fokusu političke kampanje, a političari bi mogli obećavati brda i doline. S druge strane, puno važnije je sama pozornost koju će prosječni građanin dobiti o mirovinama i mirovinskom sustavu koji sve više pokazuje da ne ispunjava svoju osnovnu zadaću.

O svemu tomu su u emisiji Točka na tjedan N1 televizije razgovarali sindikalist Krešimir Sever i ekonomski analitičar Andrej Grubišić.

Sever: Izraubani smo, živimo kraće i manje smo zdravi od prosjeka EU

Krešimir Sever u uvodu je još jednom ponovio razloge zašto se ulazi u borbu za smanjivanjem uvjeta za odlazak u mirovinu sa 67 na 65 godina:

“U Hrvatskoj se trenutno živi kraće od prosjeka Europske unije. Godine doživljenja govore da čak tamo 2070. mi ćemo još uvijek zaostajati 1,2 godine za prosjekom – danas zaostajemo oko tri. Do kraja ovog stoljeća mi se u prosjeku EU nećemo izjednačiti u doživljenju. S druge strane, godine zdravog života – u Hrvatskoj imamo pet zdravih godina života nakon 65. godine, prosjek EU-a je 10, razvijenih europskih zemalja 15, 16,  17”, istaknuo je.

Svi ti podatci idu u prilog tome da bi vrlo teško prosječan radnik uspio raditi dvije godine dulje od predviđenog. Kao dodatni problem nameće se i vrlo niska zapošljivost starijih radnika – već danas je problem nekome zadržati posao do 65. godine, a kamoli do 67.

Grubišić: Referendumski ciljevi su besmisleni, ali legitimni

Grubišić je u prijašnjim medijskim nastupima referendumsku inicijativu nazvao besmislenom, ali ciljeve legitimnima. Tvrdi da pravi razlog niskih mirovina nije zbog toga ide li se u mirovinu sa 65 ili 67, nego u samom sustavu.

“Postavlja se pitanje, ako imamo takozvanu međugeneracijsku solidarnost, iz kojih novaca će se isplaćivati mirovine. To ovisi o snazi gospodarstva, a snaga gospodarstva ovisi o dvije stvari – broju radnih mjesta puta produktivnost po radnom mjestu.

Situacija u Hrvatskoj je da oko milijun i pol zaposlenih, oko 400.000 radi u javnom sektoru. U javnom sektoru imamo jedan dio radnih mjesta koji imaju upitnu produktivnost.

Kada pomnožimo te dvije stvari, dolazimo do situacije koju imamo danas – da su mirovine takve kakve jesu, mirovina jednako siromaštvo. Ako gledam perspektivu, uz ovu depopulaciju, postavlja se pitanje je li realno da će to u budućnosti biti bolje, ja sam izrazito skeptičan”, kazao je Grubišić.

Kratki podsjetnik na što odlaze uplate u mirovinski fond

Grubišić je zatim ukratko opisao kako naš mirovinski sustav uopće funkcionira, odnosno što se događa s tim uplatama.

Umirovljenici često kao argument za veće mirovine ističu kako su oni u sustav više uplatili, nego što iz njega izvuku. Međutim, kada radnik 20 posto svoje bruto plaće izdvaja za mirovinski sustav – većina ne ide njemu.

Tri četvrtine završe u sustavu međugeneracijske solidarnosti; a to znači sljedeće. Vi, ako ste umirovljenik, većina vaše mirovine dolazi od današnjih radnika. Novce koje ste vi uplaćivali “pojeli” su umirovljenici koji su došli prije vas. To je taj “ugovor” između radne snage i umirovljenika, a radnici iz toga dobiju obećanje da će jednom kada oni budu u mirovini, neki budući radnici uplaćivati za njihove mirovine.

Preostala četvrtina uplaćenih sredstava odlazi u II. mirovinski stup. On je obavezan, a ti novci odlaze u jedan od četiri mirovinska fonda koji, u teoriji, te novce pametno ulažu da bi vi imali veće mirovine. Ti su fondovi pak pod državnom kontrolom, a čak 70% njih je uloženo natrag u državu, odnosno u državne obveznice.

Rješenje: Postupno ukidanje sustava međugeneracijske solidarnosti?

Grubišić je stoga naglasio kako je jedini optimistični scenarij za budućnost mirovina u Hrvatskoj onaj u kojem se osobama koje danas ulaže na tržište rada “omogući da mogu investirati za svoju mirovinu gdje hoće i koliko hoće”.

To bi automatski značilo i manje novca koji bi se slijevao u mirovinski sustav i današnjim umirovljenicima ne bi donio nikakve koristi. S druge strane, mladi ljudi koji danas ulaze u svijet rada, svoje novce za mirovinu bi mogli ulagati gdje god požele, makar i štediti u “čarapi”, da bi onda kada napune uvjete za mirovinu imali dovoljno ušteđevine koja bi im vrlo vjerojatno polučila veću mirovinu od one koju današnji sustav daje.

To bi državu i mirovinski sustav koštalo jako puno, ali Grubišić smatra da država tako i tako već sada neracionalno troši novac iz proračuna. Prema njegovom proračunu, rezovi neproduktivnih dijelova državne potrošnje od 10 posto bili bi dovoljni za uvođenje novog mehanizma.

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap