Ekonomist o tomu gdje država može štedjeti: Plaće, povlaštene mirovine…
Ususret drugom ovogodišnjem rebalansu proračuna, ekonomisti komentiraju nezavidan položaj države te upozoravaju da bi mogli postati kolonija europskih prosjaka. Brojke novozaraženih diljem Europe i nekontrolirano širenje epidemije ponovno izazivaju smetnje u ekonomiji, a bez novih zaduživanja ili značajnijih ušteda ne piše nam se dobro.
Ilustracija: Mirovina.hr/Pixabay
Hrvatska je ove godine u svibnju imala rebalans proračuna – prihodovna strana smanjena je za 23 milijarde kuna, a rashodovna strana ostala je ista – 147 milijardi kuna.
Sada smo pred još jednim rebalansom, piše Jutarnji list, a očekuje se deficit od 30 milijardi eura. Morat će se naći za dio duga prema veledrogerijama koje su nedavno obustavile isporuku pojedinim bolnicama i to u trenutku kada se zdravstvo priprema za golem pritisak novih pacijenata uslijed rasta novozaraženih.
Pred Vladom su tri scenarija
Predsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize Petar Vušković analizira kako su pred Vladom tri scenarija:
“Prva opcija je novi ciklus zaduživanja. Druga opcija je u kratkom roku odmah provesti uštede. Do ušteda od tri milijarde kuna može se doći kroz smanjivanje materijalnih rashoda, osam milijardi kuna se može doći kroz racionalizaciju plaća u javnom sektoru. Plaće u realnom sektoru su se korigirale, a u javnom sektoru su ostale iste ili čak nešto rasle što je poprilično neobično
s obzirom na ovu ekonomsku situaciju.
Zatim, do četiri milijarde kuna se može doći ukidanjem povlaštenih izračuna mirovina, a do milijardu kuna kroz izdatke za Crkvu i udruge. Dodatne dvije milijarde kuna se mogu osigurati ukidanjem neefikasnih programa koji su suvišni.
Treća opcija je bolje upravljanje državnom imovinom, koncesijama i bržom privatizacijom”, kazao je Vušković za Jutarnji list.
Koliko je realno očekivati uštede na plaćama i na povlaštenim mirovinama?
S druge strane, nemoguće je očekivati da će sve navedene uštede proći glatko, budući da se svaka interesna skupina bori za svoj dio kolača.
“Kada bismo imali jasnu ekonomsku politiku, tada bi bilo lakše definirati prioritete budžetiranja, odnosno vidjeti koje ministarstvo ostaviti bez novca. Tada ne bi bilo polemika oko vraćanja duga veledrogerijama. U ovakvoj situaciji izvjesno je da se svaka interesna skupina bori za svoj dio kolača.
Dakle, možemo rezati javne plaće ali tu su sindikati, možete rezati povlaštene mirovine ali tu su umirovljenici, možemo rezati subvencije ili izbjegavati sanaciju dugova brodogradilištima ali tu su zaposleni u škveru i njihovi sindikati. Država će odlučivati na koji način i prema kome kupovati socijalni mir”, kazao je Vušković.
