Analiza: Hrvatski mirovinski sustav je na 46. mjestu od mogućih 70

Josip Mihaljević
29. svibnja 2020.
Novosti
A- A+

Allianz je danas predstavio prvo izdanje svog “Globalnog izvješća o mirovinskim sustavima” u kojem analiziraju kako funkcioniraju mirovinski sustavi diljem svijeta. Hrvatska se nije proslavila, nalazi se u donjoj polovici na 46. od mogućih 70 mjesta.

Ilustracija: Mirovina.hr/Pixabay

Allianz je danas predstavio prvo izdanje “Globalnog izvješća o mirovinskim sustavima” u kojoj se analiziraju mirovinske sustave diljem svijeta. Pritom koriste vlastiti mirovinski pokazatelj pod nazivom “Allianz Pension Indicator” (API), piše hrportfolio.hr.

Vode se jednostavnom logikom – započinju s analizom demografskih i financijskih preduvjeta, nakon čega mirovinske sustave ocjenjuju na temelju dvije važne dimenzije: održivosti i prikladnosti. Ukupno je čak 30 različitih parametara u igri, koji dobivaju ocjene 1-7, s tim da je 1 najbolja moguća ocjena. Kada se zbroje svi “ponderirani međuzbrojevi”, API svakoj od 70 analiziranih zemalja dodjeljuje odjenu od 1 do 7 kao konačni pregled nekog mirovinskog sustava.

“Posljednjih su godina demografsku i mirovinsku politiku zasjenile ostale politike, prije svega klimatske promjene, a trenutno i borba protiv pandemije Covid-19. No demografske podatke ne možete ignorirati s obzirom na to da će promjene u demografskoj slici uskoro postati goruće pitanje. Ublažavanje nadolazeće mirovinske krize i očuvanje generacijske pravičnosti i jednakosti ključni su za izgradnju inkluzivnih i otpornih društava”, istaknuo je glavni Allianzov ekonomist Ludovic Subran.

Demografija je ključ svakog mirovinskog sustava

marin strmota
Pričali smo s demografom Marinom Strmotom, ima loše vijesti za budućnost mirovina

Demografska struktura svijeta se mijenja. Ljudi žive dulje, a udio starijih u populaciji bilježi ogroman rast. Apsolutna razina udjela starijih u ukupnoj populaciji osnovni je razlog zabrinutosti za mirovinske sustave diljem svijeta zbog jednostavne formule – manje radnika, više umirovljenika.

Prvi stup API-ja kombinira analizu demografskih promjena i javnu financijsku situaciju. Afričke zemlje zbog visoke stope nataliteta u demografskom dijelu stoje odlično, a iako su što se tiče financija siromašni – imaju malen javni deficit i dug.

S druge strane imamo europske zemlje poput Italije i Portugala koje imaju poprilično staro stanovništvo, a države su opterećene visokim dugovima.

Održivost mirovinskog sustava nije floskula

karlovac
(Ne)održivost mirovinskog sustava: Još jedna županija ima više umirovljenika nego radnika

U drugom stupu API-ja gleda se održivost, tj. kako će sam sustav podnijeti demografske promjene. Postoje li možda u mirovinskom sustavu neki mehanizmi koji će pružiti stabilnost, ili će se sustav raspasti. Drugim riječima, gledaju što bi se dogodilo u slučaju da je radnika sve manje i manje, a broj korisnika mirovine sve veći i veći.

Ovdje je važan faktor kada se odlazi u mirovinu. Sredinom prošloga stoljeća prosječno vrijeme provedeno u mirovini bilo je oko 13 godina, a sada je to već nešto više od 18 godina, a taj trend još uvijek ne zaustavlja s rastom.

“Stoga je omjer radnog vijeka pojedinca i vremena provedenog u mirovini zabilježio značajan pad. Posljedično, zemlje (poput Nizozemske), koje su odlučile prilagoditi dobnu granicu za stjecanje pravan a mirovinu ili mirovinska davanja s obzirom na sve dulji očekivani životni vijek u mirovini, danas imaju znatno održivije mirovinske sustave od zemalja u kojima odgađanje umirovljenja još uvijek predstavlja tabu-temu”, piše hrportfolio.hr.

Prikladnost, odnosno visina mirovina

mirovinski sustavi
Neviđena dominacija Nizozemaca: Pogledajte 36 najboljih mirovinskih sustava svijeta

Najvažniji dio za umirovljenike tj. korisnike mirovina. Treći stup API-ja analizira pruža li neki mirovinski sustav prikladan životni standard u trećoj dobi.

“Među važnim su čimbenicima omjer pokrivenosti (koliki su udjeli radno sposobnog stanovništva i stanovništva starosne dobi za umirovljenje koje pokriva mirovinski sustav), omjer mirovinskih davanja (koliko novaca dobiva prosječni umirovljenik – mjereno prema prosječnom dohotku), te postojanje mirovinskog osiguranja na temelji individualne kapitalizirane štednje”, piše hrtportfolio.hr.

Prisjetimo se sada da niža ocjena znači bolji rezultat. Zanimljivo je da prosječna ocjena u prethodnom poglavlju o održivosti lošija (4,0) nego prikladnosti (3,7) što sugerira da se veća važnost pridaje dobrobiti trenutnih generacija umirovljenika, nego sadašnjim radnicima tj. budućim umirovljenicima.

Što se tiče prikladnosti, najbolje stoje Austrija, Italija, Novi Zeland i Nizozemska.

Gdje je Hrvatska u cijeloj priči?

velimir šonje
Šonje: Mirovinski sustav je odavno pukao, čak i ako izbacimo sve braniteljske mirovine

Sve u svemu, najbolju ocjenu mirovinskih sustava imaju Švedska, Belgija i Danska.

Hrvatska je pak na 46. mjestu od mogućih 70.

Kao i mnoge druge zemlje u regiji, Hrvatska je suočena s ubrzanim starenjem stanovništva – do 2050. godine udio ekonomski neaktivnog stanovništva starije dobi porast će na 55 posto. Pored toga, demografija doživljava još jedan udarac s velikim valom iseljavanja.

Ocjena održivosti nam je 4,1.

Što se tiče prikladnosti, ocjena hrvatskog mirovinskog sustava u skladu je sa svjetskim prosjekom, iako to ne govori previše o stvarnoj prikladnosti hrvatskih mirovina.

Ocjena prikladnosti nam je 3,7.

“Čimbenici na kojima bi se moglo raditi kako bi se poboljšao sustav uključuju omjere pokrivenosti i davanja, privatnu štednju te mogućnost zapošljavanja osoba treće dobi. U svjetlu nadolazeće demografske promjene, zamor mirovinske reforme je zadnje što si Hrvatska može priuštiti”, zaključuje hrportfolio.hr.

Sve u svemu, Hrvatska ima prosječnu ocjenu od 4.05/7, a u društvu smo Brazila, Španjolske, Mađarske, Slovenije, Cipra, Portugala, Francuske i Tajlanda.

Popularno
Copy link
Powered by Social Snap