Akademik i hrvatski jezikoslovac Radoslav Katičić preminuo u 89. godini

Jasmina Grgurić Zanze
12. kolovoza 2019.
Novosti
A- A+

Akademik Radoslav Katičić preminuo je u 89. godini. Hrvatski jezikoslovac utemeljitelj je studija opće lingvistike i indologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 1961. do 1977. bio je pročelnik novoosnovanog Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije.

Radoslav Katičić (Snimak zaslona: Youtube/HRT)

Radoslav Katičić preminuo je jučer u 89. godini života. Jedan je od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. Bio je član HAZU, Austrijske akademije znanosti, Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Norveške akademije te Academiae Europae, javlja HRT.

Objavio na stotine znanstvenih članaka i knjiga

Jedan od naših najvećih jezikoslovaca rođen je 30. srpnja 1930. godine u Zagrebu, a u rodnome je gradu na Filozofskom fakultetu diplomirao klasičnu filologiju 1954. te doktorirao 1959. tezom Pitanje jedinstva indoevropske glagolske fleksije.

Otkako je postao asistent na Katedri za indoeuropsku poredbenu lingvistiku na Filozofskome fakultetu 1958. godine, predavao je sanskrt i paleobalkansku lingvistiku te kasnije i poredbenu indoeuropeistiku. Docent je postao 1961., izvanredni profesor 1966. i redoviti 1972. Utemeljio je studij opće lingvistike i indologije, a od 1961. do 1977. bio je pročelnik novoosnovanoga Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije.

Katičić je objavio više od 150 znanstvenih članaka i rasprava, niz drugih priloga i veći broj knjiga; Osnovni pojmovi suvremene lingvističke teorije (1967), Jezikoslovni ogledi (1971), Prilog općoj teoriji poredbenog jezikoslovlja (A Contribution to the General Theory of Comparative Linguistics, 1979), Novi jezikoslovni ogledi (1986., 1992), Litterarum studia (1998), Na kroatističkim raskrižjima (1999)…

Napisao je i prvu sustavnu povijest indijske književnosti u Hrvatskoj “Stara indijska književnost” (1973) te nekoliko knjiga o rekonstrukciji slavenskih i baltoslavenskih mitoloških tekstova na temelju njihovih tragova u folkloru (Božanski boj: tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, 2008; Zeleni lug, 2010; Gazdarica na vratima, 2011; Vilinska vrata, 2014).

Izniman doprinos u promicanju hrvatskog jezika

Redoviti profesor slavenske filologije na Sveučilištu u Beču postao je 1977. godine, a 1978–87. bio je predstojnik tamošnjega Instituta za slavistiku; od 1998. profesor emeritus Sveučilišta u Beču. Član je JAZU (HAZU): izvanredni od 1973., a redoviti od 1986; dopisni je član Austrijske akademije od 1981. i pravi član od 1989. godine. Član je i ANUBiH-a od 1984. i Norveške akademije od 1987. Dobitnik je Državne nagrade za znanost za životno djelo (2006).

Bio je vodeći stručnjak u starobalkanskoj lingvistici i međunarodno priznat znanstvenik na mnogim poljima, osobito u sintaksi i povijesti hrvatskog književnog jezika, slavenskoj mitologiji, bizantskoj filologiji, genetskolingvističkoj teoriji, teorijskoj sociolingvistici, ranosrednjovjekovnoj hrvatskoj povijesti i ostalima.

Hrvatska će ga pamtiti po iznimnom doprinosu u promicanju hrvatskoga jezikoslovlja i komparativne kroatistike te znanstvenom ugledu naše zemlje u svijetu.

 

Copy link
Powered by Social Snap