Hrvatska mirovina i mirovine

Za početak, sam pojam mirovine ima različita značenja za različite ljude. Citiramo odgovor Tatjane Divjak u kolumni koju piše za poslovni magazin Lider: "U svakom slučaju, hrabro naprijed. Brinite o svom zdravlju, redovitoj tjelesnoj aktivnosti, kako biste što dulje bili zdravi i pokretni. Ne zaboravite na druženje, putovanja, zabavu. Razmislite i o nekom dodatnom školovanju, bez obzira je li riječ o hobiju kao što je slikanje ili praktičnom znanju - na primjer trgovanju dionicama. Nekima mirovina znači usporavanje ritma, nekima zaustavljanje svih obaveza i aktivnosti, a nekima novi početak. ..."

Dodatna mirovina odnosi se na nekoliko različitih poimanja mirovine. S jedne strane dodatna mirovina je najčešće starosna mirovina (ili invalidska ili obiteljska), a koje su predviđene pravilima dodatnog mirovinskog osiguranja uspostavljenog prema Zakonu, sa svrhom da upotpuni davanja koja se ostvaruju iz obveznog mirovinskog osiguranja. Pored tog tumačenja, dodatna privatna mirovina odnosi se na mirovinu koju ne isplaćuje država (državna mirovina) već je rezultat ranijeg planiranja i uključuje razne prihode, mjesečne rente ili jednokratne po raznim osnovama od osiguravajućih društava, mirovinskih fondova, banaka itd. Ipak, ovdje nas više zanima mogu li i kako umirovljenici (dakle, osobe koje su već u mirovini) poboljšati svoju mirovinu nekim dodatnim prihodom ili "dodatnom mirovinom".

To i nije tako komplicirano. Kako savjetuje portal Pametna kuna: " ... (razne djelatnosti, op. a.) mogu vrlo jednostavno postati dodatni prihod domaćinstvu. Volite li ... (druge razne djelatnosti, op.a.), a ne imati tvrtku ili obrt, možete registrirati domaću radinost. Ako se želite baviti ... (treće razne djelatnosti, op.a.) ili se čak baviti astrologijom i spiritualističkim djelatnostima možete ove djelatnosti registrirati kao sporedno zanimanje. Manje poslove koji se mogu obavljati u kućanstvu moguće je registrirati kroz domaću radinost i sporedno, dopunsko zanimanje. Propisano je koje se djelatnosti, proizvodi i usluge mogu registrirati kao domaća radinost i dopunsko zanimanje. Utvrdena je lista proizvoda i usluga koji se mogu izradivati ili pružati u domacoj radinosti odnosno kroz sporedno zanimanje. ..."

Isti izvor navodi i promjenu ranije spornog statusa umirovljenika (koji su do 2007. godine morali izabrati ili mirovinu ili plaćati poreze i doprinose na dodatne prihode) sa dodatnim prihodima: "... Obavljanjem domaće radinosti i dopunskog zanimanja umirovljenici ne stječu svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju. ... Izuzimanje umirovljenika iz obveznoga mirovinskog osiguranja za domaću radinost i sporedno zanimanje omogućava umirovljenicima da izrađuju proizvode osobnih radom ili obavljaju određene usluge uz istovremeno ostvarivanje prava na mirovinu." Ako vaša ideja za djelatnost ili uslugu kojom biste dodatno zaradili nije navedena u listi morat ćete naći drugu djelatnost ili registrirati tu djelatnost kao obrt. Sretno sa novim poslovnim pothvatima! No, nemojte biti previše kreativni u smislu izbora djelatnosti za dodatnu zaradu u mirovini. Naš blog iz lipnja 2011. spominje slučaj bakica koje su uzgajale marihuanu. Svaka čast na kreativnosti ali potražite nešto što vam neće natovariti policiju na vrat. Možda treba napisati tekst oko teme bez dileme: mirovina ili policija? Nekom drugom prilikom ...

Tema dodatne mirovine dio je tzv. četvrtog mirovinskog stupa koji osim sve kasnijeg umirovljenja uključuje i različite fleksibilne oblike rada za umirovljenike, od honorarnog rada do postepenog prelaza iz punog radnog vremena prema potpunom umirovljenju. EU je ustanovila preporuke za zapošljavanje starijih osoba i mnoge kompanije su usvojile takve programe za radnike starije od pedeset godina. Nažalost, dok je njemačka ekonomija u tome bila uspješnija sa primjerima kao što su premium brendovi automobilske industrije BMW i Audi gdje je to rezultiralo povećanjem produktivnosti od sedam posto, drugdje to nije tako. Primjerice, u Francuskoj je vjerojatnije da će radnik u pedesetim godinama otići u prijevremenu mirovinu jer je dob za umirovljenje relativno niska što stvara drugu vrstu problema zbog premale mirovine i smanjene vjerojatnosti za pronalaženje novog ili honorarnog zaposlenja. Ipak, zbog nedovoljne mirovine mnogi radnici te dobi (sada mladi umirovljenici) prisiljeni su raditi svakave povremene poslove, od vožnje taksija do čuvanje djece. Istovremeno, francuski sindikati imaju još uvijek jaki utjecaj pa su pokrenuli akciju prema državnom i poslovnom sektoru kako bi zapošljavali i osigurali dodatnu edukaciju za one starije radnike koji su ostali bez posla.

Općenito gledajući, strategija zemalja EU je donijela zadovoljavajući rezultat: od 1999. do 2009. godine broj zaposlenih osoba starih od 55 do 64 godine povećao se sa četrdeset na šezdeset posto. Pri tome je najbolji primjer Švedska gdje oko sedamdeset posto ljudi iz te genracije zaposleno, a upola lošija (ujedno i najlošija među članicama EU) je Italija. Nije to tako slučajno jer su skandinavske zemlje najviše napredovale po tom pitanju pa vrlo malo ljudi koristi mogućnost prijevremene mirovine, a i manji je pritisak za mirovinskim reformama i promjenama radnog zakonodavstva.

Dodatna mirovina se, dakle, može ostvariti ne samo štednjom tijekom radnog vijeka nego i radom u mirovini. Prenosimo popis proizvoda i djelatnosti koje je dozvoljeno izrađivati i obavljati u okviru domaće radinosti kako donosi Pravilnik objavljen u Narodnim novinama:
1. proizvodnja tekstilne pređe i konca od prirodnih vlakana - na tradicionalan način;
2. proizvodnja tkanine (osim specijalnih tkanina), od prirodnih vlakana, osim pamučnih - na tradicionalan način;
3. proizvodnja pamučne tkanine (osim specijalnih tkanina) - na tradicionalan način;
4. proizvodnja užadi, konopaca, upletenih konaca i mreža - na tradicionalan način;
5. itd. Puni popis pogledajte ovdje.